Jasenovac je najveći srpski grad poslije Beograda, napisala je danas potpredsjednica PDP Jelena Trivić nakon pomena žrvama sistema logora Jasenovac u Spomen području Donja Gradina.
Jasenovački logoraš Rade Radivojac (91) posvjedočio je Srni da se danas i sam sebi čudi što je u Drugom svjetskom ratu preživio muke u Jasenovcu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Donja Gradina mjesto mjesto opomene, molitve i zavjeta da se strašni zločini nikada i nikome više ne ponove.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao duboko uvredljivu provokaciju izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, u kojoj smanjuje broj žrtava u fabrici smrti Jasenovac, a za film "Dara iz Jasenovca" kaže da je neuvjerljiv i loš.
Osamdesetšestogodišnja Nada Jurišić iz Šapca rano djetinjstvo provela je u logoru u Jasenovcu. U ovo vrijeme 1942. godine napustila je roditeljski dom u Kozarskoj Dubici, da bi se godinu dana kasnije, zauvek rastala sa majkom.
Na rodnoj kući Diane Budisavljević u austrijskom gradu Inzbruku postavljena je spomen-ploča zahvalnosti heroini koja je spasila na hiljade srpske djece u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) u Drugom svjetskom ratu.
Ustaški logor Jasenovac je po načinu ubijanja bio gori od najzloglasnijeg nacističkog logora Aušvic u Drugom svjetskom ratu, izjavio je danas istoričar Predrag Marković.
Hvala „Dari“, po ko zna koji put, hvala joj što je cjelokupno naše društvo natjerala da se prisjetimo i javno govorimo o strahotama koje su se dešavale u koncentracionom logoru Jasenovac, mjestu gdje su na najbrutalniji način likvidirane cijele porodice iz potkozarskih sela.
Uskim putem uz Savu od Jasenovca, pored Kamenog cvijeta, pa dalje kroz močvarnu šumu, nekih 12-ak kilometara je do sela Mlaka, sabirnog logora koji je bio dio koncentracionog logora Jasenovac.
Preživjeli logoraši ustaškog logora Jasenovac poslali su svoja svjedočenja američkim novinama "Varajeti" i "Los Anđeles tajmsu", uz zahtjev da objave ispravke tekstova u kojima su tvrdili da se u filmu "Dara iz Jasenovca" radi o srpskoj mitomaniji i da se Jasenovac nije dogodio.
Film “Dara iz Jasenovca” je važan za naš narod i djecu, jer nam djeca ne znaju gotovo ništa o Jasenovcu, a političke reakcije o filmu samo potvrđuju da mnogi u regionu i svijetu smatraju da Srbe, čim se malo homogenizuju i ojačaju, treba “udariti po glavi” i spustiti, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Ruska gazeta" piše da je odgovor falsifikatorima istorije srpski film "Dara iz Jasenovca", koji je ovih dana predstavljen široj javnosti, a zbog političkih razloga je isključen iz takmičenja za američku filmsku nagradu "Oskar" iako je postigao veliki uspjeh prilikom projekcije u Americi.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da film "Dara iz Jasenovca" svjedoči o monstruoznosti NDH nad Srbima, te da će sigurno doprinijeti da istina o zločinima u ovom ustaškom logoru ne bude gurnuta u zaborav, što je nastojao da učini komunistički režim u bivšoj Jugoslaviji.
Nikada nije vjerovao da će dočekati slobodu tamo gdje je bio. Samo se molio da ga odvedu na strijeljanje, da ne ode na klanje.
Srpski film "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Antonijevića, snimljen uz podršku Filmskog centra Srbije, imaće ekskluzivnu svjetsku televizijsku premijeru na Prvom programu Radio-televizije Srbije 20. februara, javlja RTS.
Kraljevčanin Goran Suša poslao je listu "Los Anđeles tajms", koji u recenziji filma "Dara iz Jasenovca" negira da su Srbi bili žrtve ustaških zločina, originalni dokument, spisak sa zvaničnog sajta logora Jasenovac iz 2009. godine na kojem je 297 članova njegove familije iz Like, koji nisu preživjeli taj logor NDH.
Ministar kulture i informisanja Srbije Maja Gojković ocijenila je danas da pokušaji diskreditacije filma "Dara iz Jasenovca" predstavljaju pokušaj osporavanja prava da se govori o Jasenovcu kao mjestu stradanja srpskog naroda i istakla da svijet mora da zna o monstruoznosti ovih zločina.
U Doboju je juče obilježeno 105 godina od internacije Srba u zloglasni austrougarski logor, prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka, a koji je bio u Doboju.
Kada je Milutin Vučkovac (86), krajem septembra u Gradiški otvorio spomen-česmu posvećenu Diani Budisavljević, humanitarki iz Austrije, potekla je bujica emocija.
Gotovo da ne postoji slavlje ili veći koncert na kojem se ne zapjeva pjesma “Đurđevdan”. Malo je onih koji znaju da postoje dvije verzije o tome kako je nastala ova numera.