Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas praznik Svete prvomučenice Tekle Ravnoapostolne.
Pravoslavni hrišćani obilježavaju danas Miholjske zadušnice i prema tradiciji, izaći će na grobove, prislužiti svijeće i u hramovima dati pomen preminulim precima.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave dan posvećen Prepodobnom Pimenu Velikom, prvohrišćanskom svetitelju poznatom po mudrosti i izrekama koje važe do danas.
Vjernici i SPC sutra slave Svetog proroka Samuila, koji je bio 15. i posljednji sudija Izrailjski.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svete mučenike Flora i Lavra 18. avgusta po julijanskom kalendaru, a 31. avgusta po gregorijanskom kalendaru.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetog prepodobnog Jovana Rilskog.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Đurđic, u znak sjećanja na prenos moštiju svetog velikomučenika Georgija u novi hram.
Prema Svetom pismu, na taj dan je Bogorodica saznala da je, promišlju Božjom, u blagoslovenom stanju i da će roditi sina. Vijest joj je dojavio arhanđel Gavrilo, a ovaj praznik se naziva Blagovijesti.
U Prijedoru je sinoć promovisana knjiga Marije Radaković "Mitsko-magijski tragovi u narodnoj kulturi prijedorske regije".
Legendarni etnograf Sead Špiro Kulišić je u svojoj studiji “Neobični običaji” tragao za čudnim vjerovanjima i paganskim običajima u čitavom svijetu.
U lijevčanskim naseljima, bez obzira na epidemiološke poteškoće, vjerno čuvaju narodne običaje i svoju tradiciju igre, pjesme i okupljanja.
Mali Viktor iz Maglajana kod Laktaša je oduševio sve goste kada su ga roditelji, Milutin i Tamara Džepina, donijeli na krštenje.
Danas se Božić u većini pravoslavnih domaćinstava u našim krajevima, i na selu i u gradovima, obilježava na sličan način. Na Badnji dan se unosi badnjak u kuću ili stan, a naveče se, u porodicama koje imaju djecu, organizuje pijukanje, u kojem se djeca “bore” za slatkiše i sitni novac.
Šta ćete raditi danas, kada se po pravoslavnom kalendaru slavi Sveti Trifun? Pohoditi vinograd? Gledati u nebo? Ili ćete dan započeti uz voljenu osobu i priču o životu ovog svetitelja?
Izvorna krajiška pjesma i ojkača su zavjet za šestoricu mještana Grbavaca i Kijevaca, susjednih sela u turjačkom kraju pod Kozarom okupljenih u grupi „Ponos Kozare”.