Bosna i Hercegovina se nalazi na 87. mjestu u rangu 140 zemalja po ocjeni vještina radne snage, te kvantitetu i kvalitetu obrazovanja po metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma.
Zalaganje za tzv. „usklađivanje visokog obrazovanja sa tržištem rada“ predstavlja centralno mjesto svakog ekonomskog i političkog narativa danas. Međutim, nije posve izvjesno da zagovornici te ideje razumiju ono o čemu govore.
Iako je opštepoznato da mnogi političari nisu došli direktno sa nekih od fakulteta političkih nauka, niti im je politika struka, malo se zna o tome šta su zapravo oni po zanimanju.
Naše osnovno i srednje obrazovanje prevaziđeno je, jer nas slabo priprema za život i rad u 21. vijeku, upozorenje je mnogih stručnjaka.
Deset godina nakon takozvane Bolonjske reforme u našem visokom obrazovanju sa svih strana iskaču znaci upozorenja da se nešto ponovo mora mijenjati.
Kanada je prva na rang listi najobrazovanijih država na svijetu, koju je sastavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) mereći nivo obrazovanja odraslih u 36 zemalja-članica te organizacije.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanja Republike Srpske nalazi se 29.552 Banjalučana, od kojih je 7.028 mlađih od 30 godina.
Skoro pola miliona ljudi u BiH nije završilo osnovnu školu, a obrazovanje odraslih nikad nije bilo prioritet. Nikome nije palo na pamet da se bavi ljudima koji su zbog prošlosti ostali bez škole i zato redovno zauzimamo posljednja mjesta na listama obrazovanih naroda.
Posljednji popis stanovništa pokazao je da u Banjaluci živi više od 25.000 ljudi koji imaju samo osnovno obrazovanje ili uopšte nisu išli u školu.
Novi Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu obezbjediće veću kontrolu nad radom visokoškolskih obrazovnih ustanova.
Međunarodna zajednica šapu je stavila i na obrazovni sistem Srpske, vukući ga ka jednom unitarnom okviru na nivou BiH, a sve pod krinkom da će biti bolje našoj djeci.
Rektor banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin razgovarao je danas sa Jasminom Komićem, ministrom nauke i tehnologije u Republike Srpske, o nastavku saradnje između dvije institucije.
Više od 60 odsto starijih osoba u Republici Srpskoj ne govori nijedan strani jezik, zbog čega im je sve teže da se bore na tržištu rada.
Skoro da nema dana da neko od bošnjačkih političara, visokih funkcionera ili intelektualaca svojim izjavama i postupcima slikovito ne pokaže kako bi, po njihovoj zamisli, trebalo da izgleda „harmonični“ suživot u BiH.
