Ovdje ćemo se podsjetiti na tri tradicionalna srpska odličja, po čemu bi čitav svijet trebalo da zna da je onaj ko nosi šajkaču, opanke ili igra kolo dio srpskoga roda.
Ilija Nenadić iz Ćirića kod Glamoča, bavi se proizvodnjom opanaka.
Zahvaljujući projektu "Glamočki opanak kao jedinstvena ponuda BiH", kojeg provodi Udruženje "Tropolje i Zapadne strane" uz podršku programa USAID Turizam, Glamoč je pronašao svoju priliku da izađe iz anonimnosti.
Bogato kulturno naslijeđe glamočkog kraja godinama uspješno istražuje magistar istorije Siniša Šolak.
Srpski opanak obišao je sve kontinente, prešao put preko Prokletija i Albanije, preživjevši sve bure i oluje na brdovitom Balkanu.
Najveći opanak na svijetu nalazi se u Svilajncu, dugačak je šest metara, a napravio ga je prije više od 10 godina tada skoro osamdesetogodišnji Miodrag Jevtić.
