Svijet se suočava sa ozbiljnim problemom otpada od hrane, koji ima značajan uticaj na životnu sredinu, ekonomiju i društvene aspekte naših života.
Nakon sela Bistrica na udaru vlasti i njima bliskih investitora, koji u okolini Prijedora namjeravaju da otvore rudnike lignita, našao se i lokalitet Bukova Kosa kod Velikog Palančišta.
Mještani Višegrada upozoravaju na problem otpada u Drinskom jezeru koji se konstantno gomila, te im ni ovog ljeta nije dopustio da uživaju u blagodetima kojima je priroda obdarila ovaj prostor.
Na Zvorničkom jezeru boravi ekipa njemačke kompanije "Evervejv" koja, koristeći specijalizovani brod za uklanjanje površinskog plastičnog otpada sa vodenih površina, čisti ovu akumulaciju, a vrijednost projekta je 220.000 dolara, saopšteno je iz Gradske uprave Zvornik.
Specijalizovani brod za uklanjanje plutajućeg otpada biće naredne tri godine na rijeci Drini u Republici Srpskoj, kao dio ekološkog projekta "Rotari kluba" iz Bijeljine koji je vrijedan 220.000 dolara.
Javnost je zgrožena video snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, a na kojima je prikazano kako neodgovorni pojedinci animalni otpad bacaju u potok Bijeljevac u Miljanovcima.
Obilne padavine u Hrvatskoj osjetile su se i u Srbiji jer je vodostaj rijeke Save narastao, a sa sobom donio i neželjene posljedice - otpad koji se baca u rijeke sada je isplivao.
Veliki broj policajaca intervenisao je jutros na parkingu preduzeća "Akvana", u banjalučkom naselju Borik, zbog toga što su nepoznate osobe donijele velike količine željeza i drugog otpada u podvožnjak, saznaje Srpskainfo.
Direktor "Hidroelektrana na Drini" Nedeljko Perišić rekao je da radnici ovog preduzeća svakodnevno uklanjaju otpad koji do brane u Višegradu najvećim dijelom dolazi rijekom Lim, te dodao da se godišnje nakupi između šest i osam hiljada kubika otpada, a da ga, kad je povećan dotok kao sada, bude znatno više.
“Eko straža” neformalna grupa građana iz Srbije koja se javno bori za zaštitu životne sredine u zemlji, upozorila je sada i na ekološki problem u Republici Srpskoj.
Svaki stanovnik BiH je u prošloj godini proizveo u prosjeku 356 kilograma komunalnog otpada, što je 0,98 kilograma dnevno po osobi, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Hrvatska policija podigla je protiv četvorice muškaraca krivičnu prijavu zbog ugrožavanja životne sredine jer su, posredstvom firmi iz Italije i Austrije, uvezli otpad višemilionske vrijednosti za koji nije bila moguće dobiti ekološku dozvolu i uskladištili ga na sisačkom području, uz novčanu nadoknadu.
U Bosni i Hercegovini je prošle godine proizvedeno 1,2 miliona tona komunalnog otpada, što je za 1,8 odsto više u odnosu na 2020.
Nakon što je opet otpad odložen mimo kontejnera, odnosno na mjesta koja nisu predviđena za to, apelovali su iz Gradske uprave na Banjalučane da to ne rade.
Ivanjičani su opet svjedoci bahatog ponašanja pojedinaca koji svojim djelima štete ekologiji, ali i ruže sliku ove male varoši.
Odlaganje otpada u Banjaluci ne smije da stane, jer za to ne postoji ni zakonski, a ni moralni osnov, poručio je Bojan Kresojević, gradski menadžer.
Banjaluka neće, ne smije i ne može doći u problem sa odlaganjem otpada, poručili su iz Grada obzirom da je preduzeće „Dep-ot“ otkazalo ugovor preduzeću "Čistoća".
Tek što smo dobili novu plažu uz Vrbas već je ne čuvamo dovoljno. Stolovi i klupe su već puni natpisa, a pojedinci smeće bacaju pored kante, objavila je na Fejsbuku Tanja Vukomanović, savjetnica za medije gradonačelnika Banjaluke.
U centru Banjaluke, u neposrednoj blizini bivšeg kina Kozara, u po noći iz stana iznio pet vreća šuta, wc šolju, kadu i veliki komad stakla. Sve to ostavio pored kontejnera između nekoliko zgrada, a u jednoj i sam živi.
Prošlo je mjesec i po dana od famozne odluke da se uklone kontejneri iz prigradskih banjalučkih naselja, a negativni efekti se već vide golim okom.
