
(FOTO) ZA RUKE BEZ ŽULJEVA Srpski roboti poljoprivrednici, pogledajte mašineriju koja parira traktorima i motikama
Poljoprivreda na pogon vještačke inteligencije uskoro bi mogla da se nađe rame uz rame sa paorima na njivama.
Poljoprivreda na pogon vještačke inteligencije uskoro bi mogla da se nađe rame uz rame sa paorima na njivama.
Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj priroda je i ovog proljeća pomrsila konce. Poplave i vodene bujice na mnogim su gazdinstvima prouzrokovale štetu, a zbog lošeg vremena i vlažnog zemljišta odgođeni su i radovi u polju pa proizvođači očekuju još jednu tešku godinu.
Ljubo Madžarević iz naselja Višnjice u opštini Kiseljak u Bosni i Hercegovini, s 75 godina života i više od dvije decenije provedenih u penziji i na njivi, predstavlja pravi primjer neumorne predanosti radu i životnoj snazi.
Prema podacima Zavoda za statistiku Srpske vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom tromjesečju 2024. godine iznosila je 163,3 miliona KM i manja je za 0,6 posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Petnaestogodišnji Mirhad Cetin iz Zijameta kod Bugojna je školarac za primjer.
Uvoz stoke i peradi u BiH lani je bio težak oko 93 miliona KM što je 18 puta više od plasmana na ino-tržište, a do tako nepovoljne spoljnotrgovinske razmjene, tvrde upućeni, dovelo je višedecenijsko ignorisanje poziva stočara za uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, koja je potpuno srozana i nekonkurentna.
Jovana Parmaković iz stana u Sremskoj Mitrovici, sa suprugom i dvoje djece, prije dvije godine vratila se na porodično imanje u Noćaj. Mladi bračni par proizvodi mlijeko i posao na gazdinstvu polako preuzimaju od Jovaninog oca.
Dvadestdevetogodišnji Srđan Vejnović iz Male Krupske Rujiške kod Novog Grada, doktorand agronomije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivrednu proizvodnju ima ozbiljne planove.
Mato Janjić, tridesetpetogodišnji inžinjer poljoprivrede prije četiri godine je donio hrabru odluku da se vrati u rodnu Bosnu i Hercegovinu i napusti uspješnu karijeru u Austriji.
Istraživači su pomoću DNK analize otkrili koliko dugo mravi uzgajaju gljive, a rezultati su objavljeni u studiji publikovanoj u časopisu “Science”. Ova istraživanja su pokazala da su ovi insekti farmeri već 66 miliona godina, a ključnu ulogu u tom razvoju imao je asteroid koji je pogodio Zemlju i doveo do izumiranja dinosaura.
Najveće štete su na ratarskim kulturama. U strahu od požara i dodatnih šteta, poljoprivrednici ovih dana užurbano skidaju sa oranica ono malo žitarica što je preostalo za berbu.
U vremenu trenutnih globalnih trgovinskih kretanja poljoprivredno-prehrambeni sektor predstavlja vitalni dio ekonomije zemlje. Uvozni rezultati poljoprivredno-prehrambenog sektora Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na hitnu potrebu za implementacijom politika koje će stimulirati domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Visoke temperature izvele su poljoprivrednike ranije na njive i u plastenike. Sve kulture dozrele su ranije.
BiH konačno dobija prvi popis poljoprivrede na svojoj teritoriji nakon više od šest decenija, a u prilog tome govori podatak da je Savjet ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku, usvojio Akcioni plan za pripremu, sprovođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u Bosni i Hercegovini 2023-2026. godine.
Ukoliko bi vas put naveo u Brodsko polje II, razgovor sa ovim malim domaćinom, koji govori jezikom odraslog čovjeka, oplemeniće vašu dušu.
Poljoprivreda u BiH je u ogromnim problemima, proizvođači se žale da država ne radi skoro ništa, a mi proizvode, koje možemo sami proizvesti, uvozimo iz svih krajeva svijeta.
Usjevi pšenice na ravnicama širom Srpske su u veoma dobrom stanju što budi nadu domaćih proizvođača da će prinosi i kvalitet, koji su lani podbacili, biti na visokom nivou, a da li će biti tako uvjeriće se već kroz mjesec kada bi trebalo da padnu prvi otkosi hljebnog žita.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja isplatilo je danas 429.026 KM za podsticaje u poljoprivredi.
Nije da baš svi mladi ljudi beže sa sela i od poljoprivrede tražeći, često i gorak, hleb bez motike.
Početak ovogodišnje proljetne sjetve, iako protiče u povoljnim vremenskim uvjetima, sa sobom nosi stare izazove i probleme s kojima domaći poljoprivrednici dugi nizu godina pokušavaju izaći nakraj.