Građani Hrvatske su prošle godine oborili rekord sa više od 20 miliona dana provedenih na bolovanju, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZ ZO).
Nakon stabilizacije epidemiološke situacije, na domaćem tržištu je opet zavladala nestašica radne snage, a među najtraženijim zanimanjima trenutno su trgovci, konobari, kuvari, što prethodnih godina nije bio slučaj.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu preporučuje poslodavcima da, usljed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji ovog BiH entiteta, provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika, saopšteno je iz Ministarstva.
Ne čudi što je SNSD protiv neradne nedjelje, jer su oni inače protiv svega što je dobro za građane.
Sa dolaskom ljeta, u Republici Srpskoj se bilježe i visoke temperature, na kojim je najteže radnicima na otvorenom, a zakonodavstvo u RS još uvijek nije propisalo na kolikim vrućinama oni ne smiju raditi.
Inicijativa za zabranu rada nedjeljom u trgovinama izazvala je širom BiH tihi rat između sindikata, trgovačkog lobija i lokalnih vlasti, a Senad Šantić (32), vlasnik jedne IT kompanije u Mostaru, predložio je rješenje, koje bi moglo biti dobitna kombinacija za sve.
Zabrana rada nedjeljom jedna je od vrućih sindikalno-političkih tema, a kako se bliži oktobar debata o tome je sve glasnija. Za sindikalce neradna nedjelja je pitanje radničkih prava, za političare zgodan predizborni poklič, a za trgovački lobi prijetnja poslovanju.
Bosna i Hercegovina ima vrijednih, pametnih, kvalitetetnih ljudi, ali mnogi od njih nemaju šanse da ostvare svoje snove, pa bježe u inostranstvo.
Savez sindikata Republike Srpske, u saradnji sa nadležnim kontrolnim organima, počeće polovinom juna intenzivne kontrole.
Bilo je dovoljno da Vlada Srpske poveća minimalnu platu sa 590 na 650 KM da odmah odreaguju udruženi poslodavci. Ovaj put njihova reakcija se ogleda u zvaničnom zahtjevu prema Vladi RS da zamrzne oporezivanje rasta plata.
Kako se epidemiološka situacija stabilizovala mnogi radnici iz Republike Srpske krenuli su da pakuju kofere za inostranstvo, što im je bila namjera i prije pojave korona virusa.
Zaposleni koji primaju plate iz budžeta Republike Srpske od maja će imati plate uvećane za 10 odsto. Njihova prosječna plata je oko 1.260 KM. Radnicima u realnom sektoru ostaće plata ista, a prosječna iznosi oko 860 KM.
Kako i zašto je Republika Srpska ostala bez radnika pitanje je koje se gotovo svakodnevno postavlja.
Unazad nepuna dva mjeseca u Republici Srpskoj je sa bolovanja direktno na posao vraćeno 10 radnika, za koje je u vanrednim kontrolama utvrđeno da su – zdravi.
Zarada od 800 maraka, koliko mahom primaju radnici u privatnom sektoru, nije dovoljna ni da se pristojno prehrani porodica, zbog čega se ponovo čuju apeli prema poslodavcima da povećaju plate zaposlenima.
Ugostitelji iz Banjaluke su u ozbiljnom problemu, jer konobari i barmeni odlaze da rade u Crnu Goru i Hrvatsku. U gradu fali i trgovaca, a nema dovoljno ni radnika za najjednostavnije poslove.
Banjalučki ugostitelji ostaju bez konobara. Po nekoliko njih za dan daje otkaze u banjalučkim kaficima i restoranima i odlaze da rade preko ljeta na Jadran ili na kruzere.
Radnici u javnom sektoru i penzioneri kojima će primanja u ovoj godini biti povećana za 10 odsto poručuju da im ovaj potez vlasti ne daje mnogo razloga za radost, s obzirom na drastičan porast troškova života u Srpskoj.
Radnik kojem doktor odobri bolovanje bez pokrića, a vanredna kontrola potvrdi da je zdrav, mora odmah da se vrati na posao, dok će zdravstvenoj ustanovi u kojoj je propust napravljen biti umanjena mjesečna tranša.
U Uniji udruženja poslodavaca Republike Srspke tvrde da su kontrole inspektora Inspektorata Srpske u posljednje vrijeme „drugačije“, da se koriste dvostruki aršini i da su kazne neprimjerene.
