Proteklih dana u Banjaluci, ali i drugim gradovima organizuju se protesti.
Vječita dilema koja muči mnoge jeste kako se nešto pravilno piše.
Nažalost ili ipak na žalost? Ako ste se ikada zapitali kako se pravilno piše ovaj izraz, niste jedini. Donosimo jednostavno objašnjenje koje će riješiti ovu dilemu.
U svakodnevnoj komunikaciji često dolazi do zabune – piše li se „sad ću“ ili „saću“?
Kako se piše pravilno: "otprilike“ ili "odprilike“? Ova nedoumica često zbunjuje čak i one koji dobro poznaju pravopis.
Mnoge srpske porodice proslavljaju Đurđevdan kao krsnu slavu i mnogi domovi taj dan mirišu na tamjan, slavski kolač i radost. Ako niste u mogućnosti da slavlje podijelite sa svojom rodbinom i prijateljima, pošaljite im čestitku – ali napišite je pravilno.
U svakodnevnom govoru često se koriste izrazi poput svo vrijeme ili cijelo vrijeme, ali prema pravilima srpskog jezika ispravno je reći – sve vrijeme.
Naizgled lako pitanje često izazove nesigurnost: kako se piše "unazad" ili "u nazad"? Možda ste sigurni u odgovor, ali mnogi i dalje griješe!
U svakodnevnom govoru i pisanju često dolazi do zamjene glagola "faliti" i "hvaliti", iako njihova značenja nisu ni slična.
Vaskrs je najradosniji hrišćanski praznik, dan kada smo sa najdražima, dan sreće, simbol pobjede života.
“Sumnjivo” ili “sumljivo”? Iako je pravilan samo jedan oblik, svakodnevno u govoru i pisanju možemo čuti i vidjeti pogrešan oblik.
Veoma često se u svakodnevnom govoru kaže donešen, zanešen, odvežen… U standardnom jeziku, međutim, oblici trpnog pridjeva ovih glagola glase donesen (pored donijet), zanesen, odvezen, ali nošen, košen, prošen.
"Dobro došli" ili "dobrodošli"? Riječ koju često koristimo u svakodnevnom govoru, ali da li smo sigurno kako se tačno piše?
Srpski jezik je bogat izrazima koji odražavaju i način razmišljanja. Pojedine riječi su toliko specifične, da ih je gotovo nemoguće prevesti na strane jezike bez dugog objašnjavanja.
Kako se kaže ili piše genitiv množine imenice muškog roda – gost: gosti ili gostiju?
"Pravila, pravila da bi me udavila" glase stihovi čuvene pjesme "Riblje čorbe" i ako, kad je o pravopisu riječ neka jesu zaista stvar elementarne pismenosti, neka, novijeg datuma su zaista teška za shvatiti i prihvatiti poput toga da se pravilno, za ženu koja upravlja vozilom kaže "vozačica".
Mnogi su iznenađeni pravilom za opštu zamjenicu u srpskom jeziku koju često koristimo pogrešno – sve ili svo.
Na strane riječi u jeziku smo navikli. Prisvojili smo ih i često koristimo. Ali, zato ima i domaćih riječi koje bismo vrlo rado da izbacimo.
Upotreba glagola "trebati" jedna je od češćih jezičkih dilema kod Srba u svakodnevnom govoru. Iako je pravilna upotreba mnogo puta objašnjavana, mnogi i dalje prave greške, često nesvjesni da ovaj glagol ima dvije različite funkcije i načine upotrebe.
Vrlo često u svakodnevnom govoru izgovaramo pogrešno neke riječi, dok za neke nikad nismo ni čuli ispravnu verziju.