Uvoz strane radne snage u BiH postaje praksa. Bolje radne uslove i bolja primanja kod nas nego u matičnim državama imaju radnici iz Bangladeša, Turske i Nepala.
Turci, Crnogorci i Srbi, tim redom, nacije su koje najviše rade u Evropi. To prikazuju rezultati istraživanja "Erudere", najveće svjetske platforme za studente, bazirani na podacima "Evrostata", zvaničnog statističkog centra Evropske unije.
Stranac koji je u Njemačkoj bolje integrisan ubuduće će lakše dolaziti i do njemačkog pasoša. Vlada je u srijedu usvojila nacrt zakona koji ne samo što olakšava uslove za naturalizaciju, već dozvoljava i posjedovanje višestrukog državljanstva.
Nakon Srbije, najviše stranih radnika u Srpsku dolazi iz Turske, potom iz Bangladeša, i to prvenstveno zbog posla na građevini.
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
BiH je zemlja iz koje sve veći broj njenih građana želi da ode, a riječ je o trendu koji je teško zaustaviti, jer raste broj onih koji bolje sutra žele i nastoje da potraže negdje u inostranstvu.
Notorni manjak radne snage u Njemačkoj stigao je i do zatvora, a oko 2.000 radnih mjesta za čuvare u vaspitno-popravnim ustanovama je upražnjeno.
Njemačka savezna vlada očekuje da će do 2026. nedostajati oko 240.000 kvalifikovanih radnika.
Već nekoliko godina u Srbiji je primjetan nedostatak određenih kadrova, prije svega zanatskih zanimanja. Fale električar, vodoinstalateri, nema dovoljno ni vozača, a traženi su gotovo svi profili radnika u ugostiteljstvu, kasirke, prodavačice, građevinski radnici.
U Njemačku i Sloveniju ove godine je preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH otišlo ukupno 12.720 radnika, odnosno nešto više nego lani, kada je zaposlenje u ovim državama pronašlo ukupno 12.239 naših građana.
Privreda gubi poslove, odnosno novac kada ne može da zaposli dovoljno radnika da popuni kapacitete.
Već je poznato da zbog nedostatka radne snage, koje je prouzrokovano masovnim odlaskom našeg stanovništva u inostranstvo, Bosni i Hercegovini fali radnika, najviše u građevinskom sektoru.
Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva.
Ministar poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas da će zbog problema sa radnom snagom biti potrebno pronaći alternativna rješenja kada je u pitanju berba voća.
Potražnja za radnom snagom je sve veća. I dalje nedostaju majstori i zanatlije, ali i fizički radnici. Ta situacija znatno je doprinjela ostvarivanju prava radnika, ali i njihovoj pregovaračkoj poziciji.
Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga, a najviše su pogođene oblasti uslužnih poslova, te transport i prevoz robe.
Republici Srpskoj nedostaje radne snage u oblasti građevinarstva, poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma, a očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala na domaće tržište, rekao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.
Zbog deficita radne snage, u Srpskoj po prvi put imamo situaciju da je za određeni broj konkursa za posao, veća ponuda otvorenih radnih mjesta od dostupnih kandidata.
Nakon stabilizacije epidemiološke situacije, na domaćem tržištu je opet zavladala nestašica radne snage, a među najtraženijim zanimanjima trenutno su trgovci, konobari, kuvari, što prethodnih godina nije bio slučaj.
U BiH u prvom kvartalu radnu snagu činilo je oko 1,4 miliona osoba od kojih je 83,3 odsto zaposlenih i 16,7 odsto nezaposlenih, podaci su sprovedene Ankete o radnoj snazi u BiH.