Evropska unija (EU) u svojoj prvoj procjeni štete od pandemije virusa korona za privredu bloka očekuje “recesiju istorijskih proporcija”.
Da je korona značajno uticala na ekonomije regiona pokazuju i najnoviji podaci Svjetske banke (SB). Hrvatska je već na “putu duboke recesije”, a ako se pandemija ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi se mogla naći u recesiji sličnoj onoj iz 2009. Poljuljana je i decenijama uljuljkana ekonomija Slovenije, a u velike dugove zbog krize ima i Makedonija, piše Blic.
Kako piše Blumberg ovo upozoravaju banke na Vol Stritu dok se svijet ulazi u svoju najdublju mirnodopsku recesiju od tridesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je korona virus natjerao svjetske vlade da zatvore kompanije, a brojne ljude da ostanu kući.
Najveća i najsnažnija evropska ekonomija, njemačka, je prošle godine za dlaku izbjegla recesiju. Italija je bilježila nekoliko kvartala pad, i stalno je na granici. O dolazećoj novoj (svjetskoj) ekonomskoj krizi pričalo se i upozoravalo tokom cijele prošle godine.
Cijene akcija na svjetskim berzama pale su prošle nedjelje, nakon niza podataka koji pokazuju da zbog posljedica širenja korona virusa najveće svjetske privrede uranjaju u recesiju.
Pandemija Covid-19 najveći je izazov za svijet još od Drugog svjetskog rata, izjavio je generalni sekretar UN Antonio Guteres.
Bečki ekonomski institut (WIIW), u analizi ekonomskih posljedica virusa korona navodi da svim zemljama centralne, južne i istočne Evrope prijeti recesija.
SAD, Evropa, Japan, Kina i Indija odobravaju hiljade milijardi dolara državne potrošnje i štampaju novac u očajničkom nastojanju da spriječe da globalna ekonomija potone u recesiju.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je danas da je globalna ekonomija sada u recesiji zahvaljujući korona virusu, ali da čuje da svjetski čelnici konačno shvataju da će samo koordinisanim naporima uspjeti zaustaviti širenje novog korona virusa.
Kriza izazvana virusom korona, koja je dovela do kolapsa uslužnih djelatnosti i smanjenog obima posla u ostalim privrednim sektorima, mnoge radnike već je ostavila bez posla.
Zbog pandemije korona virusa SAD, EU i Njemačka su odobrile milijarde evra i dolara kredita i pomoći, piše Dojče vele, uz pitanje da li su to pokušaji da se spriječi recesija ili se svijet već u njoj nalazi.
Ekonomija Italije potonula je za 0,3 odsto u posljednjem kvartalu 2019. godine, što je najveći pad zabilježen u posljednjih šest godina. Veliki broj ekonomista vjeruje da je zemlja bila na ivici recesije i prije izbijanja korona virusa koji ju je dodatno oslabio.
Koronavirus od zdravstvenog postaje sve više i ekonomski problem. Letovi za Kinu su većinom obustavljeni, kompanije sa zapada obustavljaju proizvodnju u kineskim fabrikama, a analitičari već procjenjuju da nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila stanje globalne krize postoji mogućnost izbijanja globalne recesije.
Globalna ekonomija će i naredne godine ostati krhka, jer se rizici za kreditnu aktivnost banaka pogoršavaju, ocjenjuje međunarodna rejting agencija Mudis, dodajući da je svijet ove godine bio svjedok najnižeg privrednog rasta od recesije 2009.
Njemačka ekonomija je u trećem kvartalu “za dlaku” izbjegla očekivanu recesiju, jer su privatna i državna potrošnja i građevinarstvo doprinijeli rastu najveće evropske privrede od 0,1 odsto u odnosu na prethodno tromesječje.
U četvrtak sljedeće nedjelje, u osam sati ujutro, Njemačka će zvanično ući u recesiju. Tada će, naime, vrhovni njemački statističari objaviti podatke o ekonomskom rastu u trećem tromjesečju ove godine i, po svemu što je do sada poznato, ispred brojke će stajati minus, piše Dojče vele (DW).
“Čudesno”, upravo je tako Olivijer Garnijer, glavni ekonomski strateg Francuske centralne banke, opisao nagli rast ekonomije druge sile evrozone.
Od ukupnog broja trenutno zaposlenih u Republici Srpskoj najviše ima radnika koji su stari između 36 i 50 godina. Takvih je 40 odsto, dok je mlađe radne snage sve manje i manje.
Građani Bosne i Hercegovine ni ove godine neće osjetiti poboljšanje životnog standarda.
Od snažnog rasta cijena nekretnina, rasta proračuna koji je znatno veći naspram ekonomskog rasta, rast privatnog duga – sve su to signali finansijske krize u većem dijelu svijeta.
