Iako rod iz godine u godinu odnose mraz, grad, poplave i suša, još su malobrojni oni poljoprivrednici koji svoje površine osiguravaju.
Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustalo okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.
U semberskim selima uveliko se radi na auto-putu Bijeljina - Rača. Plan je, za 36 mjeseci završiti 20 kilometara.
Najavu mogućeg dolaska još pet miliona KM u bijeljinski Agrarni fond iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske za urbanizaciju sela mještani semberskih sela iščekuju sa infrastrukturnim projektima koje, kako kažu, godinama nije realizovala Gradska uprava.
Dok drugi pričaju i svađaju se, mi ćemo da obilazimo Srpsku i da radimo. Glas za DNS je glas za privredno jaku Bijeljinu i plodne oranice Semberije, glas za subvencionisanje kredita za poljoprivredne mašine i glas da svako može da ostane i živi od svoje zemlje i svog rada, rekao je kandidat DNS za člana Predsjedništva BiH Nenad Nešić tokom posjete Bijeljini.
U pogledu vremenskih prilika, ova godina je na području Semberije nepovoljnija u odnosu na neke prethodne, ali je još rano davati procjene smanjenja prinosa kukuruza, s obirom na to da do kraja vegetacionog perioda ima još mjesec, mjesec i po dana.
Na teritoriji Republike Srpske danas su ispaljene 34 protivgradne rakete, saopšteno je iz preduzeća "Protivgradna preventiva Republike Srpske".
Javna ustanova "Vode Srpske" započela je danas hitne radove s ciljem obezbijeđivanja većeg dotoka vode iz korita rijeke Drine u kanalski sistem u Semberiji kako bi u sušnom periodu funkcionisao sistem za navodnjavanje.
Republika Srpska u okviru različitih podsticaja za poljoprivredu ulaže u Semberiju 20 miliona KM godišnje i to se kontinuirano povećava, što znači da se povećava i proizvodnja, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Kiša koja je u Semberiji pala ovih dana izuzetno je važna za najrasprostranjeniju poljoprivrednu kulturu - kukuruz, rečeno je u Područnoj jedinici Resora za pružanje stručnih usluga pri Ministarstvu poljoprivrede RS.
Bijeljinski vatrogasci su u prvih šest mjeseci ove godine imali 156 intervencija na gašenju požara na otvorenom, rekao je zamjenik starješine Teriterorijalne vatrogasne jedinice Bijeljina Dejan Balorda, naglasivši da je taj broj u ljetnoj sezoni povećan.
Većina semberskih poljoprivrednika očekuje otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice između 65 i 70 feninga po kilogramu i s tim će zahtjevom sutra na dogovor u Privrednu komoru u Banjaluci, najavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić izjavio je povodom predstojeće žetve pšenice da je cijena ove sezone 0,82 KM po kilogramu i da će o tome, skladišnim kapacitetima i ostalim važnim pitanjima razgovarati ubrzo sa mlinarima.
Koki Kol je danima bio glavna vijest svih medija. Kengur koji se obreo u Bijeljini i bio atrakcija i starim i mladima, odlučio je da odskakuće u sembersku ravnicu.
Dvadeset izlagača iz Semberije predstavilo je danas svoju ponudu u okviru Sajma cvijeća u Bijeljini, koji je organizovan s ciljem podrške domaćoj proizvodnji i trgovcima.
„Ćao đaci, škola se kreči!“ Ovaj stari, simpatični frazem mnoge će podsjetiti na ljetnji raspust, kad učenici radosno istrče iz učionica, a u škole ulaze – majstori. Da okreče, da poprave što se pokvarilo, da staro zamijene novim, da bi đake, kad se s jeseni vrate, dočekala čista, mirisna i pod konac skockana škola.
Vanjski toaleti, truli prozori, vlažni zidovi i peći na ćumur u učionicama. Na katastrofalno stanje u velikom broju osnovnih škola u Bijeljini Srpskainfo je upozorila prije više od mjesec dana. Da li će semberski osnovci i naredne školske godine učiti u uslovima nedostojnim 21. vijeka? Sve su prilike da – hoće.
Olujno nevrijeme, praćeno jakim vjetrom i kišom zahvatilo je danas sjeverni dio Semberije, a najviše su stradala sela Crnjelovo, Veliku Obarsku i Batković, poznata po proizvodnji povrća.
Učionice prokišnjavaju. Zimi se griju pretpotopskim pećima na drva i ćumur. A neke škole imaju i vanjski toalet, ili narodski rečeno, poljski klozet. Istina, u nešto modernijoj varijanti.
U školi popucalih zidova đaci sjede na polomljenim stolicama starim 70 godina. I klupe su iz tog vremena. Kad zahladi, teško je disati: vazduh je zasićen vlagom i dimom. Jer, učionice prokišnjavanju i griju se starinskim pećima na drva i ugalj.
