Bosna i Hercegovina ima veliku šansu da u ovom mjesecu otpočne pregovore s Briselom jer ogroman broj država snažno podržava početak pregovaranja.
Vrlo je malo primjera u istoriji gdje su se granice na Balkanu mijenjale na miran način. Balkan je postao zajednica čangrizavih i razdražljivih država, ugašeni vulkan koji može izroditi novu erupciju.
Odluku hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, da bojkotuje sastanak na kojem je bio prisutan član Predsjendištva BiH, Željko Komšić, ne treba gledati kao nepoštovanje Predsjedništva BiH, već kao dosljednost hrvatske politike.
Na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma političari u BiH su davali različite izjave o tom istorijskom događaju, a u javnosti pojedini funkcioneri često napominju kako bi ga trebalo mijenjati "jer je zastario"ili, pak, kako bi Republika Srpska trebala da kaže "doviđenja" Bosni i Hercegovini.
Dodik nema problem ni s ambasadorom ni sa SAD. Kao veoma pronicljiv i inteligentan čovjek, on samo shvata da je u brzom političkom padu.
Republika Srpska ima više prijatelja nego ikada do sada, poručio je predsjednik Republike, Milorad Dodik, nakon povratka iz Mađarske, gdje je boravio tokom vikenda zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.
Pismo koje je grupa bivših diplomata i stručnjaka za Balkan uputila Komitetu Bundestaga za spoljne poslove sa zahtjevom za opoziv Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, predstavlja unutrašnji njemački politički obračun, a nimalo briga da Bosni i Hercegovini bude bolje.
Istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja poručio je danas da je Bosna i Hercegovina u proteklih pet godina dobila 80,8 miliona dolara za suzbijanje ruskog uticaja.
U ozbiljnim zemljama govore pišu oni koji najbolje poznaju materiju, ali kod nas ne vlada takvo pravilo, već govore piše kako ko stigne i zbog toga se i brukamo u očima svjetskih diplomata.
Nakon što je Milorad Dodik najavio da će se sutra u Beogradu sastati s ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom, čiji se dolazak juče iskomplikovao i vjerovatno će biti otkazan, a potom, 17. juna, u Sankt Peterburgu s Vladimirom Putinom, zategnuta politička situacija u BiH dodatno se uzburkala.
Francuska, jedna od vodećih političkih i ekonomskih sila u Evropskoj uniji, danas odlučuje ko će u narednih biti predsjednik Republike: centrista Emanuel Makron ili ultradesničarka Marin Le Pen. Može li ishod ovih izbora uticati na BiH?
Nije Kolja Mićević umro u osamdesetoj godini. Ono što je ostalo iza njega, ne može stati u osamdeset, već najmanje u sto osamdeset godina.
Da li je Evropska unija pala na ispitu solidarnosti i spremnosti da brzo reaguje u kriznim situacijama – tema je oko koje se već danima lome koplja kako u svjetskoj tako i domaćoj javnosti.
Slobodan Šoja, istoričar i bivši ambasador BiH u Parizu i Kairu, ovih dana je, kao i mnogi drugi ljudi, obuzet razmišljanjima o epidemiji korona virusa.
Slažem se sa svima onima koji tvrde da Bosni i Hercegovini ostaje samo da sanja o Evropskoj uniji. Kao što se Evropska unija nalazi u raskoraku između nespremnosti proširenja i moralne obaveze proširenja, te u raskoraku između zemalja koje su za proširenje i koje nisu, tako se i naša zemlja nalazi u velikom raskoraku sa Evropom po mnogim pitanjima.
Najnoviji napad na građane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj po ko zna koji put je otvorio pitanje koliko je region uopšte stabilan i da li će se ikada bure baruta koje je zapaljeno devedesetih godina prošlog vijeka, ugasiti.
