Sutra se praznuje Lazareva subota, praznik u narodu poznat i kao Vrbica. Smatra se da je tog dana Isus Hrist vaskrsao Lazara iz groba, koji je već četiri dana bio mrtav.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se proslavlja Vaskrsenje Isusa Hrista koje se desilo trećeg dana poslije njegove smrti.
Sveštenik neće služiti opijelo pokojniku ukoliko nije ispunjeno nekoliko uslova.
Iako se predstava Hrista, neposredno poslije skidanja sa Krsta i prije polaganja u grob, izobražava u freskoslikarstvu, mozaiku, kroz pisanu i duboreznu ikonu ili u rukopisnim knjigama, ovaj motiv se najčešće projavljuje u formi vezenog, bogato ukrašenog platna, koje se naziva plaštanica.
Pravoslavni vjernici u Srbiji 7. aprila obilježavaju praznik Blagovjesti, dan posvećen događaju iz Novog Zavjeta kada se Arhangrel Gavrlio javio Bogorodici i saopštio da će posredstvom Duha svetoga dobiti dijete, odnosno Isusa Hrista.
Pitanje koje često muči mnoge roditelje jeste - kada je pravo vrijeme da se krste djeca? Da li važno to učiniti što prije, sačekati prvi rođendan ili im ostaviti na volju kada odrastu da odluče sami da li žele ili ne. Evo šta na to kaže Srpska pravoslavna crkva.
Prepodobni mučenici bili su Jovan i drugi, iz manastira Svetog Save Osvećenog kod Jerusalima. Ovaj manastir, je posećivao si sam Sveti Sava, prema vjerovanju, a darovan je i od nekoliko srpskih vladara. Prema narodnom vjerovanju jedan običaj treba obavezno na ovaj dan ispoštovati.
Sveti Aleksije se smatra zaštitnikom prosjaka, putnika, bolničara, hodočasnika i dadilja. Narod kaže da "Čovjek Božiji" brine o svim ubogim i nesrećnim ljudima i da, na ovaj veliki dan, nikako nije dobro otjerati prosjaka sa vrata ili mu odbiti milostinju jer ćete tako uvrijediti svetitelja.
Otac Gojko ističe važnost oslobođenja od poriva za hranom, što nas vodi ka introspekciji i fokusu na duhovni rast. Pored minimalizacije unosa hrane, podstiče nas da se okrenemo bogosluženju i čitanju Božje riječi, kako bismo pronašli unutrašnji mir i saosjećanje prema drugima.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetih četrdeset mučenika - praznik u narodu poznat kao Mladenci.
Otac Predrag Popović je sveštenik Srpske Pravoslavne crke koji objašnjava da su ljudi sve više nezahvalni, a da nemaju razloga za to. I te kako imaju šta da cijene ako imaju o tome svijest.
Pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju Mesne poklade, posljednji dan pred Vaskršnji post kada je dozvoljeno jesti meso.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) je mjesto duboke vjere i duhovnog značaja ali je takođe i mjesto gdje se poštuju određena pravila i običaji koji su za mnoge nepoznanica pa samim tim i prepreka da se upute u neki od hramova.
Sveštenomučenik Vlasije Rodom iz oblasti kapadokijske. Bogobojažljiv i krotak iz ranog djetinjstva. Zbog svojih velikih vrlina izabran za episkopa grada Sevastije. Beše Vlasije veliko duhovno i moralno svjetilo u tom neznabožačkom gradu.
SPC i njeni danas sutra slave dan Svetog Simeona Bogoprimca i Svete Ane. Za Svetog Simeona se vjeruje da je zaštitnik djece, dok se za Svetu Anu govori da je bila prva proročica koja je obznanila Jesrusalimu da ima novog Mesiju.
U našem narodu postoji vjerovanje da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Zato će sutra mnogi pažljivo gledati u nebo i promatrati vremenske prilike. Po vjerovanju, ako pada snijeg ili kiša - zime više neće biti, a ako sija sunce - biće još hladnog vremena.
Ne postoji nijedan pravoslavni kraj na zemlji do kojeg nisu doprli glasovi i propovijed trojice bogomudrih velikih učitelja Hristove crkve koje proslavljamo 12. februara.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave prepodobnog Ksenofonta i Mariju.
Obred osvećenja vode ima svoje korijene u ranim periodima hrišćanstva, što potvrđuju stari spisi poput apostolskih ustanova. Međutim, iako je veoma star, nije postojalo čvrsto utvrđeno pravilo o mjestu, vremenu i načinu sprovođenja ovog obreda.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
