
ZANIMLJIVI REZULTATI ANKETE Srbi ne vole popularnu društvenu mrežu, a evo koja im je omiljena
Pojavili su se rezultati koji daju uvid u podatke koje su društvene mreže najomiljenije, a koje su najomraženije za korisnike širom svijeta.
Pojavili su se rezultati koji daju uvid u podatke koje su društvene mreže najomiljenije, a koje su najomraženije za korisnike širom svijeta.
Letovi na aerodromu u italijanskom gradu Kataniji obustavljeni su nakon erupcije vulkana Etna, koji izbacuje pepeo, saopštila je kompanija koja upravlja aerodromom.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je Srni da će Vlada obezbijediti novac za izgradnju memorijalnog kompleksa u znak sjećanja na Srbe na području Podrinja.
Bosanci, Hrvati i Srbi su potpuno identični - isti narod, rekao je profesor Roj Kasagranda sa teksaškog koledža u Ostinu, a taj snimak izazvao je gomilu komentara građana svih pomenutih država!
Fotografije 600 ubijenih i poginulih Srba, većinom civila iz bratunačke i srebreničke opštine večeras su postavljene pored puta od Bratunca prema Srebrenici kao svjedočanstva počinjenih zločina nad srpskim civilima na tom području.
Apelacioni sud samoproglašenog Kosova odbio je žalbe trojice Srba uhapšenih zbog incidenta u Banjskoj i potvrdio rješenje Osnovnog suda u Prištini o produženju pritvora.
U Banjaluci u kinu Palas u toku je premijera istorijsko-dokumentarnog filma "Svjedok", koji govori o stradanju srpskog naroda tokom ratnih dešavanja devedesetih godina na prostoru bivše Јugoslavije.
Srpska trobojka duga 110 metara razvijena je u Čikagu povodom 110 godina postojanja organizacije Srpska narodna odbrana, koju je 1914. godine osnovao čuveni naučnik Mihajlo Pupin.
Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnijim precima.
Nakon višemjesečnog rada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Uprave kriminalističke policije i policije njemačke pokrajine Saksonije, policija je u Njemačkoj uhapsila petoricu državljana Srbije.
Pomenom u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru i bacanjem cvijeća u rijeku Bunu danas su obilježene 32 godina od egzodusa srpskog naroda iz Mostara i doline Neretve, u kojem je stradalo 431 lice, a više od 30.000 ljudi napustilo ognjišta, dok se za 81 nestalim i danas traga.
Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je Nacionalna policija Španije uhapsila trojicu državljana Srbije, koji su se bavili proizvodnjom marihuane.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Stari Brod mjesto užasa, masovne smrti i neizmjerne patnje više od 6.000 nedužnih Srba, ali, nažalost, i najslikovitiji primjer kako su komunističke vlasti mjesta stradanja srpskog naroda planski i smišljeno skrivali sa namjerom da zaborav prikrije zločin, a sve sa obrazloženjem da se ne bi kvarili međunacionalni odnosi u bivšoj Jugoslaviji.
Čuveni mit „mi smo svi crni, to nam je od 500 godina pod Turcima“, zapravo nema veze sa životom. Srpski i Turski geni su veoma različiti, a najviše sličnosti imamo s Makedoncima (93%).
U sjedištu Ujedinjenih nacija u toku je panel diskusija " Mi govorimo, jer oni ne mogu", na kojem govore Srbi koji su doživjeli ili su svjedoci zločina u prethodnim decenijama.
Mnogi ne znaju šta treba prvo uraditi kad se dođe na groblje, te često prave greške.
Njegovo preosveštenstvo vladika raško-prizrenski Teodosije poručio je tokom službe u Hramu Svetog Dimitrija u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici da su Srbi blagodarni Bogu zato što ispovijedaju vjeru svojih otaca u vremenu kada nije lako biti hrišćanin.
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije istakao je da je Kosovo danas grdno sudilište i da je na njemu pogaženo međunarodno pravo, što ne može proći bez teških posljedica u svijetu.
Nizom manifestacija Hrvatska danas obilježava godišnjicu vojno-policijske akcije Bljesak, tokom koje su ubijene 283 osobe srpske nacionalnosti, a protjerano najmanje 15.000 Srba.
Sve veća skepsa srpskog naroda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori prema članstvu u EU rezultat je geopolitičkih okolnosti, percepcije da Zapad previše traži od Srba, a malo od ostalih naroda na zapadnom Balkanu, kao i antievropskih izjava domaćih političara i propagande pojedinih medija, smatraju analitičari.