Određena hrana može značajno narušiti funkciju štitaste žlijezde, naročito kod osoba koje pate od hipotireoze ili autoimunih oboljenja poput Hašimotovog sindroma.
Štitna žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i potrebna joj je dovoljna količina joda za pravilno funkcionisanje.
Uprkos svojoj maloj veličini, štitna žlijezda može značajno da utiče na naše zdravlje.
Rak štitaste žlijezde nastaje kada se maligne (kancerogene) ćelije formiraju u tkivu ove žlijezde. Prema podacima iz časopisa Indian Journal of Surgical Oncology, 2020. godine širom svijeta zabilježeno je oko 600.000 slučajeva ovog raka, što ga svrstava među deset najčešćih oblika raka, ali i pet najčešćih kod žena.
Pjevačica Jelena Rozga otvorila je svojevremeno dušu o borbi sa bolešću koja traje već 17 punih godina.
Jod je esencijalan mineral koji igra ključnu ulogu u zdravlju, a njegov nedostatak može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Ovaj ukusni napitak sadrži niz sastojaka koji podstiču rad štitne žlijezde, a ujedno je i prava bomba vitamina, minerala i antioksidansa dobrodošla na svačijem meniju.
Popularni britanski ljekar dr. Ahmed, koji na društvenoj mreži objavljuje savjete pod imenom @dra_says, otkrio je da će "veoma rijedak" oblik raka u budućnosti biti u porast te je upozorio na simptome ove bolesti "koji se lako propuštaju".
Pjevačica Mira Škorić godinama je vodila borbu sa opakom bolešću, a o svojoj borbi je uvijek otvoreno govorila kako bi pomogla i drugima koji se nalaze u situaciji u kojoj je i ona bila.
Štitna žlijezda vapi za mineralima kao što su cink, selen i jod. Jod je mineral koji je potreban za proizvodnju svih hormona štitne žlijezde.
Hašimoto sindrom se danas smatra najčešćom autoimunom bolešću, kao i najčešćim poremećajem rada endokrinog sistema.
Hirurg Tomislav Novosel zajedno s ljekarskim timom iz KB Dubrava u Hrvatskoj nedavno je jednoj pacijentici operativnim zahvatom izvadio štitnu žlijezdu tešku čak dva kilograma.
Štitna žlijezda je mala, u obliku leptira, smještena je na prednjem dijelu vrata i dio je endokrinog sistema.
U Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježen je značajan broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde, i to najčešće u dobi od 20 do 64 godine.
Na prednjem dijelu vrata nalazi se mala žlijezda u obliku leptira poznata kao štitnjača. Njen nepravilan rad utiče na mnoge tjelesne funkcije, stoga je važno prepoznati kada nešto nije uredu.
Štitna žlijezda kontroliše metaboličke procese u tijelu. Kada štitna žlijezda postane spora ili preaktivna, to može dovesti do zdravstvenih problema.
Doktorka i stručnjak za hormone Sanja Toljan objašnjava šta danas najviše ugrožava funkcionisanje štitne žlijezde, odnosno da li je njena loša funkcija samo izgovor za gojaznost.
Ako imate hipotireozu ili bolujete od Hašimotove bolesti, koja uzrokuje usporen rad štitne žlijezde, trebali biste pripaziti na prehranu.
Štitasta, leptirasta žlijezda koja se nalazi na prednjoj strani vrata, proizvodi hormone ključne za metabolizam i aktivnost mozga, a njen neuravnotežen rad može da prouzrokuje brojne zdravstvene tegobe.
Štitnu žlijezdu koja slabo radi možemo malo ”prodrmati” pomoću pravilne prehrane. Namirnice bogate jodom, tirozinom, cinkom i selenom poboljšaće rad usporene štitne žlijezde.