Zbog kršenja marži na gorivo i osnovne životne namirnice, marketi i benzinske pumpe u Srpskoj unazad nešto više od godinu dana kažnjeni su sa više od 3,8 miliona KM.
Pojedini trgovci u Srpskoj nastavili su i ovoj godini sa praksom kršenja propisa pri formiranju cijena osnovnih životnih namirnica, a zbog takve politike poslovanja inspektori su im napisali kazne od 210.000 maraka.
Zakon o zaštiti potrošača propisuje koje dokumente je potrebno čuvati za slučaj reklamacije proizvoda, a to svakako nije kutija u koju je bila zapakovana kupljena roba.
U kasu banjalučkih trgovaca, ugostitelja i drugih privrednih subjekata koji posluju u sistemu fiskalizacije tokom teniskog turnira Srpska open slio se gotovo 41 milion KM, što je, prema procjenama upućenih i do 50 odsto više u odnosu na druge sedmice.
Trgovcima više nije dovoljno što cijene upisuju u apoenima koji ne postoje u monetarnom sistemu, na osnovu kojih (ne)legalno uzimaju po fening, dva ili tri po proizvodu.
Biti svjestan taktika na koje vas supermarketi navode da potrošite više može pomoći u smanjenju šanse da potrošite svoj novac naredni put kada budete kupovali hranu.
Aplikacija o kretanju cijena prehrambenih proizvoda u maloprodajnim objektima u Srpskoj, kakve postoje u susjednim zemljama, osim što bi omogućila domaćem stanovništvu da stekne uvid ko od trgovaca je korektan, suzbila bi neopravdana poskupljenja.
Inspekcije jesu na terenu i izrekli su poprilično kazni za nepoštivanje cijena, ali te kazne nemaju nikakvog efekta što se tiče nas potrošača.
Taman kad pomislimo da smo naučili sve cake kojima se trgovci služe, oni nas opet na kasi iznenade drugom cijenom.
Ograničavanje količine namirnica koje jedna osoba može da kupi zakonski nije moguće, a prodavci količinu robe mogu ograničiti samo na osnovu odluke Vlade RS.
Nakon 17 godina rada u knjigovodstvu ostala je bez posla. Sa mužem koji radi za „crkavicu“ morala je da nađe bilo kakav posao. Prije nekoliko mjeseci počela je da radi u jednom lancu trgovina. Sa svojih 50 i nešto više godina u poslu je za koji se nije školovala, ali izbora nema.
U veoma poznatoj pekari kupila sam sirnicu, dvije kifle i pet mini pica, a na računu je pisalo dvije sirnice i mini pice. Odmah sam odreagovala, prodavačica mi je vratila ostatak para jer je naplatila više. Nije se izvinila, samo je ćutala.
Zbog rastućih troškova sve više preduzeća u Austriji ima probleme i među preduzetnicima raste strah od zatvaranja.
Na gradilištima se sve češće čuje turski jezik. U prodavnicama i marketima morate da se okrećete oko sebe da biste dozvali radnika, ako trebate pomoć. Ugostitelji su na mukama jer konobara nema. Naši radnici, iz koje god branše da su, traže petama vjetra u potrazi za boljim platama i uslovima, a radne dozvole izdajemo strancima.
Njemački trgovci na malo završili su prvu polovinu 2022. godine s najvećim padom prodaje na godišnjem nivou u posljednje skoro tri decenije, pošto inflacija, rat u Ukrajini i pandemija korona virusa uzimaju danak, pokazuju najnoviji statistički podaci.
Šta učiniti, ako vam se skupo plaćeni uređaj pokvari nakon nekoliko dana, a trgovac odbija da vam vrati novac? Kome prijaviti inspektora, koji ne radi posao kako treba? I kakva je razlika između knjige utisaka i knjige reklamacija.
Nakon stabilizacije epidemiološke situacije, na domaćem tržištu je opet zavladala nestašica radne snage, a među najtraženijim zanimanjima trenutno su trgovci, konobari, kuvari, što prethodnih godina nije bio slučaj.
Radno vrijeme nedjeljom u trgovinskim objektima u opštini Čelinac od danas je ograničeno do 14.30 časova, rekao je načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Slaviša Blaženović.
Plate i penzije daleko odmakle od naših, a cijena hrane kao ovdje ili čak i jeftinije. U jednom gradu u Švedskoj, koje je površinski kao Banjaluka i sa skoro istim brojem stanovnika, u marketu kilogram špageta možete kupiti već za dvije marke, dok je litar ulja 5,4 KM.
Često se iz trgovine vratimo sa više kupljene robe i više potrošenog novca nego što smo planirali.
