Na Badnji dan obavezno je da se posti, dok trpeza za Badnje veče treba da bude skromna, ali da se na njoj obavezno nađu određene namirnice.
Prva asocijacija na praznike, svakako je bogata slavska trpeza, na kojoj se nalaze brojne đakonije koje i nemamo priliku da jedemo baš svaki dan.
Božićna pšenica je jedan od najljepših ukrasa praznične trpeze i simbolizuje srećnu i plodnu godinu koja dolazi.
Proslava krsne slave prilika je da domaćini dočekaju i što bolje ugoste rođake i prijatelje, pa se svaka porodica trudi da ovaj dan obilježi najraskošnije što može.
Sezona krsnih slava polako se zahuktava, a domaćini za pripremu slavske trpeze, bilo posne ili mrsne, zbog poskupljenja hrane u prosjeku će morati izdvojiti i do 2.000 KM.
Na Vaskrs se u domovima pravoslavnih vjernika nakon višenedeljnog posta postavlja mrsna trpeza. Sprema se pečenica, najčešće prase ili jagnje, mijesi se uskršnja pogača, a počasno mjesto na stolu pripada jajima.
Pred Vaskrs se uvijek priprema bogata praznična trpeza. Najčešće se spremaju specijaliteti po ukusu ukućana, ali postoji i hrana koja bi obavezno trebalo da se nađe na stolu tog dana jer nosi posebnu simboliku.
Uskoro stiže Vaskrs, a vrijedne domaćice uveliko razmišljaju šta će to spremiti za prazničnu trpezu.
Na Badnji dan i Badnje veče se u kući uklanjaju iz vidokruga svi oštri predmeti – igle, šila, vretena, makaze, noževi... I badnja večera se u nekim našim krajevima jede isključivo kašikama i prstima. Ovaj simbolični čin najavljuje dolazak božanskog djeteta – donosioca mira.
Novogodišnja trpeza – raznolika, šarena, raskošna, veličanstvena, očaravajuća, svečana, drugačija od drugih.
Praznična trpeza, prije svega novogodišnja, nezamisliva je bez dobre meze. Ona je na stolu i ako se slavi u kućnoj varijanti ili se ide negdje na proslavu.
Još desetak dana nas dijeli od božićnih praznika, a potražnja za prasićima ne jenjava. Tokom pandemije korone smanjen je stočni fond, a afrička kuga svinja ga je dodatno desetkovala.
U novembru nas očekuje čak deset slava, a mnogi vjernici sada posebno potežu za pravoslavnim kalendarom ne bi li provjerili kada "pada" slava, odnosno da li će trpeza biti posna ili mrsna.
Republički inspektori kontrolisali su u prvom polugodištu ove godine 1.530 uzoraka uvezene hrane, a analize su pokazale da je od tog broja neispravno bilo samo deset pošiljki za koje je uvoz zabranjen.
Mnogi građani Srpske ovogodišnje vaskršnje praznike, Prvi maj, te slave koje predstoje, zbog nezapamćenih poskupljenja hrane i ostalih nezaobilaznih roba i usluga koja pustoše njihove ionako tanke novčanike, proslaviće daleko skromnije nego ranijih godina.
Građani Srpske prošlog Vaskrsa su se vajkali na divljanje cijena i veliko poskupljenje namirnica, a ove godine nas je dočekala još gora situacija.
Puno Srba nastavlja da slavi krsnu slavu i kada se isele iz zemlje. Običaji se poštuju u skaldu sa mogućnostima, neki se malo modifikuju, neki preskoče, ali uvijek je tu bogata trpeza.
Pred nama su praznici, od katoličkog Božića, Nove godine, pravoslavnog Božića, slava, pa sve do Srpske Nove godine, kada će trpeze biti pune, a gozbe sve obilnije i učestalije.
Građani Srpske suočavaju se sa nikad višim cijenama mesa, bez naznake da bi u skorije vrijeme moglo da dođe do njihovog pada.
Vaskrs je pred vratima i zadnje pripreme su u toku. Dekoracije su obilježene su motivima zečića, pilića i jaja, a mi vam donosimo ideje koje će se najmlađima naročito dopasti.
