
Pandemija drastično mijenja tržište rada: Do 2030. više od 100 miliona ljudi moraće da nađe novi posao
Globalno tržište rada ubrzano se mijenja. Dok s jedne strane milioni ljudi ostaju bez posla, s druge se većina poslova rapidno mijenja.

Globalno tržište rada ubrzano se mijenja. Dok s jedne strane milioni ljudi ostaju bez posla, s druge se većina poslova rapidno mijenja.

Da korona-kriza nije prošla i da su negativne posljedice uticaja na privredu i dalje vidljive dokaz su vijesti sa tržišta rada koje prethodnih dana stižu iz svih krajeva svijeta.

U Tehničkoj školi Gradiška u toku je osposobljavanje dvije grupe po 15 polaznika za obradu metala i drveta CNC tehnologijom, nakon čega će njihov put do zaposlenja biti izvjestan i kratak.

Na jednog nezaposlenog dođu dva zaposlena u Bosni i Hercegovini – ilustrativni je presjek na tržištu rada za vrijeme pandemije novog virusa korona.

Zavod za zapošljavanje RS našao se u poziciji da mu nedostaju sredstva za isplatu novčanih naknada nezaposlenima zbog čega im je iz Kompenzacionog fonda odobreno tri miliona KM.

Vlada RS pripremila je i uputila u parlamentarnu proceduru zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu.

Zbog trećeg talasa kovida 19, koji posljednjih nedjelja puni bolnice i dnevno odnosi i više od 60 života, prava je pomama za pojedinim profesijama.

Rezidentni predstavnik UNDP u BiH Steliana Nedera upozorila je da pandemija i ekonomska kriza neće čekati i da je ključno da se zaštite radna mjesta u privatnom sektoru.

Gotovo da ne postoji kompanija kojoj nije neophodno da bude prisutna na internetu i da svoju marketinšku kampanju prebaci u digitalni svet.

U Bosni i Hercegovini se u protekloj godini dana zvanično povećala nezaposlenost i smanjila zaposlenost.

Ako ne vjerujete premijeru, vjerujte podacima Zavoda za zapošljavanje RS, po kojima je od početka pandemije bez posla ostalo 10.440 radnika, dok je istovremeno oko 9.200 ljudi s biroa našlo posao.

Po svim prognozama i projekcijama prije pandemije virusa korona, u Bosni i Hercegovini se u periodu 2020-2022. godina očekivao osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji imala centralnu ulogu.

Najtraženija zanimanja na tržištu rada u BiH za visokobrazovna lica i dalje su ona vezana za IT sektor – IT i softver inženjer, a zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, te doktor medicine-specijalista, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Tržište rada se dramatično promijenilo, a u vrijeme pandemije virusa korona najtraženiji radnici su operateri u pozivnom centru, vozači i građevinski radnici.

Turbulencije na evropskim tržištima natjerale su trgovce da se osvrnu na 2008-2009. godinu, posljednji put kada je djelovalo da je finansijski svijet na ivici kolapsa. Dobra vijest ovog puta je da donosioci politika primjenjuju pouke iz te krize.

Još prije desetak godina moglo se naslutiti da nas u pogledu obrazovanja čekaju neke baš velike promjene, te da će znanje biti skupo, a jedino traženo i bitno.

U Bosni i Hercegovini je, prema zvaničnim statističkim podacima, u posljednje dvije godine znatno više povećan broj zaposlenih nego što se smanjila nezaposlenost.

Broj poslodavaca u Njemačkoj koji angažuju radnike u kratkom periodu povećan je u septembru, podaci su Instituta za ekonomiju “IFO”.
Analitičari ističu da je to pokazatelj da je recesija uzela danak na tržištu rada.

Srednje škole u Srpskoj trebalo bi više da koriste mogućnost da, u skladu sa potrebama tržišta rada u njihovim opštinama, dio nastavnih programa za stručno obrazovanje utvrde sami, kako bi se povećala i zapošljivost njihovih maturanata.

Broj radnika i onih koji aktivno traže zaposlenje u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana se povećao, dok se smanjio broj nezaposlenih i onih koji uopšte nisu spremni da rade ako bi im se ponudio posao.