Da je kriza umiješala prste i u prodaju slatkiša pokazuje podatak da je lani u odnosu na godinu ranije na domaće tržište stiglo 1,8 miliona kilograma manje kakaoa i proizvoda u kojima je ta sirovina neizostavan sastojak.
I pored činjenice da je BiH obdarena prirodom i vodom, kakvom se mogu pohvaliti rijetke zemlje u svijetu, apsurdi po pitanju uvoza se nastavljaju i u ovom segmentu.
Lanjska suša, nedostatak radne snage i generalno smanjenje proizvodnje crvenog luka dovelo je do nestašice ovog povrća na domaćem tržištu, pa građani za kilogram uvoznog moraju da izdvoje i do tri marke.
U budžet Republike Srpske u 2022. godini su po osnovu nadzora u spoljnotrgovinskom prometu uplaćene takse u vrijednosti oko 5.800.000 KM, a nadležne inspekcije Inspektorata Republike Srpske prilikom uvoza su kontrolisale 122.007 različitih vrsta robe, saopšteno je iz Inspektorata.
Domaće tržište je mjesec i po dana preplavljeno krompirom iz Albanije, koji se u decembru prodavao kao mladi.
Bosna i Hercegovina jeste uvozno orijentisana ekonomija zbog čega ostvaruje spoljnotrgovinski deficit, ali postoje proizvodi koji se godinama uvoze prekomjerno čime je ugrožena domaća proizvodnja.
Iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu za 11 mjeseci prošle godine uvezeno mesa, mlijeka, žitarica, voća i povrća, te njihovih prerađevina, u vrijednosti preko 1,8 milijardi KM.
Izvoz metalskog sektora BiH u devet mjeseci prošle godine iznosio je 5,7 milijardi KM, što je više za 36 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, za koliko je povećan i uvoz koji je iznosio 7,6 milijardi KM, pokazuje analiza Spoljnotrgovinske komore BiH.
Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 miliona KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.
Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.
Iz BiH je u prva tri kvartala izvezeno voda i bezalkoholnih pića u vrijednosti od oko 34,1 milion KM, što je više za 8,29 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 111,7 miliona KM, što je više za 8,4 odsto u odnosu na devet mjeseci lani.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Nestašice mlijeka u Srpskoj nema, niti će je biti, jer mi dovoljno proizvodimo za svoje potrebe.
Uprkos sankcijama, šest zemalja EU u junu je povećalo svoju trgovinsku razmjenu sa Rusijom najmanje do nivoa na kome je bila prije 24. februara i početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Turski izvoz na Balkan u devet mjeseci ove godine porastao je za 24,9% u odnosu na isti period prošle godine i dosegao je 15,7 milijardi USD.
BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla tek nešto više od 95 miliona kilograma poljoprivrednih proizvoda, dok smo uvezli preko 570 kilograma, najviše žitarica.
Lideri zemalja Evropske unije raspravljaće danas o tome da li i kako ograničiti cijene gasa, nakon što su zemlje članice povećale pritisak na Brisel da se smanje troškovi energenata.
Nekontrolisani uvoz povrća s kojim se godinama bore domaći proizvođači ozbiljno prijeti da uništi povrtarstvo, a da iz inostranstva stižu enormne količine tih namirnica potvrđuje podatak da je u BiH za osam mjeseci ove godine uvoz dostigao 82,23 miliona KM, dok je izvoz jedva premašio 27,6 miliona.
Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, te činjenice da je potražnja daleko veća od ponude, u Srpskoj je i dalje na snazi poskupljenje mesa, u prvom redu svinjetine.
Srbija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Austrija i Kina su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske, a čak 70 odsto vrijednosti izvezenih proizvoda završi na tržištu zemalja Evropske unije (EU 27).