U ovom periodu, vrijednost uvezene hrane povećana je sa 3,44 milijarde na 4,43 milijarde KM, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.
U vrhu liste uvoznih proizvoda iz poljoprivredno-prehrambenog sektora su goveđe svježe i smrznuto meso, bezalkoholna pića i vode, slatki keksi i pekarski proizvodi, pšenica. Dakle, sve ono za što imamo potencijal za solidnu proizvodnju, a što, ipak, nemilice uvozimo iz bijela svijeta.
Za godinu dana, uvoz bezalkoholnih, alkoholnih pića i vode porastao je za 10,5 odsto, svježeg i smrznutog mesa za 9,7, raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani za 8,8, žitarica za 7,8, te proizvoda na bazi žitarica i brašna za 6,9 odsto.
– Porast uvoza vrijednosno i količinski u 2022. godini, u odnosu na prethodnu godinu, bilježi se kod kategorije nerafinisani šećeri od šećerne trske, uljarica, žitarica, prerađevina od povrća, ribe, te sadnica voća i povrća – navedeno je u najnovijem broju Infokoma ove komore, iz koje podsjećaju da su globalna kriza, inflacija i poteškoće u lancu isporuke ambalaže, sirovina i repromaterijala u proizvodnji imali negativne efekte na gotovo sve proizvođače sektora za proizvodnju hrane.
– Poučeni ovakvim iskustvom, možemo zaključiti da bez proizvodnje strateških proizvoda nijedna zemlja nije ekonomski potpuna, te da je za njihovu proizvodnju potrebno unaprijed i planski obezbijediti sve potrebne inpute za učesnike u lancu proizvodnje. A globalna kriza koja je zahvatila svjetsku ekonomiju pokazala je kako je sektor proizvodnje hrane najvažniji, ali i najosjetljiviji – stoji u Infokomu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu