Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima u Republici Srpskoj su veoma visoke, čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.
Potrošači u BiH ne mogu se nadati skorom, znatnijem pojeftinjenju piletine jer je domaća peradarska industrija zavisna od globalnih kretanja i cijena žitarica na berzi, ali domaćim proizvođačima naruku bi mogla ići situacija u Brazilu jer bi mogli pojačati izvoz ukoliko dođe do nestašice mesa na svjetskom tržištu.
Federalna fitosanitarna inspekcija zabranila je na graničnom prelazu Domaljevac-Šamac uvoz 23.100 kilograma merkantilnog krompira porijeklom iz Poljske jer ne ispunjava fitosanitarne uslove, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Dok se poljoprivrednici širom BiH bore s viškovima robe i poručuju kako je apsurdno da uvozimo i ono što možemo proizvesti, u BiH svakodnevno stižu kamioni s hranom.
Privrednici iz tekstilne, obućarske i metalske industrije pokazali su najviše interesovanja za dopunu odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz sirovina.
U Bosnu i Hercegovinu je prošle godine uvezeno 2,2 milijarde kilograma poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je za skoro 140 miliona kilograma više nego godinu prije.
Da je kriza umiješala prste i u prodaju slatkiša pokazuje podatak da je lani u odnosu na godinu ranije na domaće tržište stiglo 1,8 miliona kilograma manje kakaoa i proizvoda u kojima je ta sirovina neizostavan sastojak.
I pored činjenice da je BiH obdarena prirodom i vodom, kakvom se mogu pohvaliti rijetke zemlje u svijetu, apsurdi po pitanju uvoza se nastavljaju i u ovom segmentu.
Lanjska suša, nedostatak radne snage i generalno smanjenje proizvodnje crvenog luka dovelo je do nestašice ovog povrća na domaćem tržištu, pa građani za kilogram uvoznog moraju da izdvoje i do tri marke.
U budžet Republike Srpske u 2022. godini su po osnovu nadzora u spoljnotrgovinskom prometu uplaćene takse u vrijednosti oko 5.800.000 KM, a nadležne inspekcije Inspektorata Republike Srpske prilikom uvoza su kontrolisale 122.007 različitih vrsta robe, saopšteno je iz Inspektorata.
Domaće tržište je mjesec i po dana preplavljeno krompirom iz Albanije, koji se u decembru prodavao kao mladi.
Bosna i Hercegovina jeste uvozno orijentisana ekonomija zbog čega ostvaruje spoljnotrgovinski deficit, ali postoje proizvodi koji se godinama uvoze prekomjerno čime je ugrožena domaća proizvodnja.
Iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu za 11 mjeseci prošle godine uvezeno mesa, mlijeka, žitarica, voća i povrća, te njihovih prerađevina, u vrijednosti preko 1,8 milijardi KM.
Izvoz metalskog sektora BiH u devet mjeseci prošle godine iznosio je 5,7 milijardi KM, što je više za 36 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, za koliko je povećan i uvoz koji je iznosio 7,6 milijardi KM, pokazuje analiza Spoljnotrgovinske komore BiH.
Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 miliona KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.
Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.
Iz BiH je u prva tri kvartala izvezeno voda i bezalkoholnih pića u vrijednosti od oko 34,1 milion KM, što je više za 8,29 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 111,7 miliona KM, što je više za 8,4 odsto u odnosu na devet mjeseci lani.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Nestašice mlijeka u Srpskoj nema, niti će je biti, jer mi dovoljno proizvodimo za svoje potrebe.
Uprkos sankcijama, šest zemalja EU u junu je povećalo svoju trgovinsku razmjenu sa Rusijom najmanje do nivoa na kome je bila prije 24. februara i početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
