Mogu li glasači iz Republike Srpske promijeniti rezultate izbora u Srbiji - pitanje je koje se sve češće poteže u javnosti, a posebno je aktuelno tokom predizborne kampanje u toj državi.
Najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj, SDS, ponovo se nalazi na svojevrsnom početku i raskrsnici kud i kako dalje nakon još jednog lošeg izbornog rezultata i gubitka podrške birača.
SPS Gorana Selaka i DNS Nenada Nešića, političke stranke koje su se u predizbornoj kampanji predstavljale kao opozicija vlasti u Republici Srpskoj i otvoreno “flertovale” s dugogodišnjim opozicionarima iz SDS i PDP, danas su mnogo bliže vlastima koje su donedavno žestoko kritikovali i predstavljali se kao njihova alternativa.
Od rezultata koje ostvare na predstojećim izborima direktno će zavisiti dalja politička budućnost brojnih stranačkih lidera i političara u Republici Srpskoj.
Za razliku od ranijih predizbornih kampanja, većina vodećih opozicionih političara u ovoj su se doslovno rastrčali po Republici Srpskoj, pokušavajući da se “spuštanjem” među obične ljude i radom na terenu pokažu kao alternativa aktuelnoj vlasti.
Iako SNSD još nije objavio imena svojih kandidata za najvažnije pojedinačne funkcije, vladajuća stranka je objelodanila temu na kojoj će bazirati svoju predizbornu kampanju, a to je ponovo priča o nezavisnosti Republike Srpske.
Političke stranke iz opozicije još nisu uspjele da ubijede ogromnu armiju izbornih apstinenata da u oktobru izađu na izbore i povjere im glas, kako bi došlo do smjene aktuelne vlasti.
Partija demokratskog progresa , odnosno njen kandidat za predsjednika Republike Srpske, Jelena Trivić, nakon dugog niza godina preuzeli su “štafetu” od SDS kao najopasniji konkurent vlasti.
Uspjeh kandidata na izborima zavisi od podrške političke partije, ali i ugled partije raste uz kvalitetne kandidate. Međusobna podrška zlata je vrijedna, ali ko je kome tu potrebniji?!
Površno posmatrano, BiH, Srbija i Hrvatska su izašle iz devedesetih. Međutim, ako se malo zagrebe ispod površine, može se primjetiti da u mnogim pitanjima nije promijenjena matrica, čemu svjedoče nacionalni i ekonomski programi, ali i spoljna politika.
Iako smo nedavno ispratili 2021, koju su mnogi okarakterisali kao godinu najveće krize u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, svi su izgledi da će i novonastala godina biti podjednako burna. Možda čak i više.
Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, prije nekoliko dana je boravio kod predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana, kako bi ga upoznao sa situacijom u Bosni i Hercegovini, te zamolio za razumijevanje u pogledu političkih odnosa.
Vršioci dužnosti direktora na tim funkcijama u javnim preduzećima ostaju godinama, iako je to u praksi zamišljeno kao prelazno rješenje. Ovo pitanje nije zakonom regulisano, što ostavlja dosta prostora za razne malverzacije i dovodi do toga da i narodni poslanici obavljaju duple javne funkcije.
Dok društvo potresaju brojne afere, istovremeno živimo u jednoj od najvećih kriza koja je zahvatila BiH. Ni izvršna vlast ne može da se dogovori kako bi funkcionisala, a sve to će građani tek da osjete na svojoj koži.
Dok je srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD Milorad Dodik boravio u Sarajevu na sjednici Predsjedništva, lider SDA Bakir Izetbegović se šetao Banjalukom.
Odluka Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da šume nisu vlasništvo Republike Srpske već BiH, izazvala je oštre reakcije srpskih političara, a najviše su odjeknule riječi srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika koji je odmah najavio posebnu sjednicu NSRS radi poništenja svih neustavnih odluka.
U BiH ništa nije onako kako izgleda. Osim što političari imaju najmanje povjerenja građana kada je riječ o pomirenju naroda u BiH. Štaviše, u svakodnevnoj retorici izazivaju međusobne mržnje.
Postavljanjem Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika Njemačka se na velika vrata vraća u BiH. Šta Njemačka misli o BiH i kakve interese ima od Zapadnog Balkana?
Neprevaziđeni konflikti iz prošlosti i različita viđenja države sva tri konstitutivna naroda drže Bosnu i Hercegovinu tu gdje jeste. Zamrznutu u vremenu i prostoru.
Opozicija u Srpskoj, osim u stavu kako ova vlast ne valja i da je treba mijenjati, trenutno se u nekim drugim stavovima poprilično mimoilazi i nije jedinstvena.