Najpoznatiji seoski domaćin, Luka Crepuljarević, odlučio se za ono što bi malo ko od njegovih vršnjaka – da napusti Beograd i započne život na selu.
Na društvenim mrežama njen život izgledao je kao san mnogih mladih žena: Njujork, moda, događaji, snimanja i svakodnevica uspješne influenserke.
Pandemija korona virusa nekima je bila životna prekretnica, a tada je dvadesetosmogodišnji poljoprivrednik iz Lokava Adelin Vereš shvatio da bi radije nastavio petodecenijsku porodičnu tradiciju ratarenja nego da se bavi stomatologijom, koju je u to doba studirao u Temišvaru.
Kemal Silajđija proveo je 12 godina radeći na državnoj carini, nali je onda shvatio da taj posao nije za njega.
U vremenu kada se roditelji teško odlučuju čak i za drugo, Aleksandra i Milija dobili su čak 11 djece. Kada su birali svoj dom, shvatili su da Srbija nema konkurenciju, vratili su se iz Rusije i skućili se u selu Stapari pored Užica.
Da li ste ikada razmišljali o tome kako je voditi posao sa sto grla krupne stoke i istovremeno biti majka dvoje male djece?
Priča o Mariji i njenom odvažnom izboru mnoge je ostavila u nevjerici, neki kažu da je sebična, dok je drugima hrabra žena koja zna šta želi. Marija je napustila porodicu i otišla da živi u planinsko selo.
Iz sela na sjeveru Crne Gore, mnogi su trbuhom za kruhom otišli u inostranstvo, ili u Podgoricu ili na primorje. Ipak pod krovom Garovića je potpuno drugačija priča. Tamara i njen suprug imaju sedmoro zlatne djece, četiri sina i tri kćerke, žive i rade u selu Bašča kod Rožaja.
Riješila sam, odoh u voćnjak, da živim od zemlje, što dalje od gradske gužve. Ništa mi ne pada teško i sebe stvarno u budućnosti vidim kao uspješnu ženu na selu – ovako je za sebe rekla Miljana Jocić iz sela Mužinac, kod Sokobanje.
Snežana i Mladen Markovića stvorili su dom samo osam kilometara od Sokoca u malom selu Margetići.
Moja duša još pripada pašnjacima, livadama, šumama, voćnjacima, kaže Milan Marković iz Kovačeva, koji je nakon života i posla u Novom Pazaru napustio grad i otišao na selo.
Milan Vidaković iz semberskog sela Čengić sa svojim kamionom proputovao je cijelu Evropu. Upoznao je predjele, ljude, kulturu i običaje drugih naroda, ali, kaže, sa zavičajem ne može ništa da se poredi.
U današnje vrijeme, odluka da se ostane u malom nerazvijenom selu u unutrašnjosti zemlje, gdje struje i vode često nema, a ni internet ne funkcioniše kako treba, može izgledati priznaće mnogi pomalo "nepotrebno".
U selu Šatra, u srcu Toplice kod Kuršumlije živi samo jedan stanovnik. Milan Vasiljević, koji ima 31 godinu odlučio je da se nakon dugogodišnjeg života u Beogradu, gdje je i rođen, vrati u svoju djedovinu.
Vlada Srbije izmijenila je Uredbu o utvrđivanju programa dodjele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom i povećala sredstva za novu pomoć države u 2023. godini sa 895 miliona dinara na 1,083 milijarde dinara.
Mara Borisavljević sama održava domaćinstvo, ima kokoške, kravu, svinje, pravi sjajan sir i kajmak, džemove od šumskih plodova i kažu, sjajna je domaćica.
Kako izgleda idila seoskog života, može se vidjeti na TikTok profilu "zdravo. sestro" djevojaka po imenu Mina i Kristina koje su završile fakultete u inostranstvu pa odlučile da život nastave na selu, kod bake i djeda.
Dok se za mlade u gradu koji nakon tridesete godine žive sa roditeljima mahom može čuti da su mamini i tatini sinovi, na selu je ipak situacija malo drugačija.
Dok veliki broj mladih odlazi iz sela, inženjer poljoprivrede Dražen Јović (29) iz Bijeljine, odrekao se života u gradu radi ljubavi prema agraru.
Već godinama Mara i Milun Aprcović potpuno sami žive na 1.500 metara nadmorske visine na Katun Ravnom, koje pripada opštini Plužina.
