Fondacija “Friedrich Ebert” predstavila je izvještaj “Medijske slobode u BiH 2025” i uporedni izvještaja od 2017. do 2025. godine. Moglo bi se zaključiti da se u Srpskoj situacija pogoršava, a ključna tačka je ponovna kriminalizacija klevete, što predstavlja ozbiljan udarac na slobodu izražavanja.
I usvajanje Zakona o nevladinim organizacijama po hitnom postupku otvara dodatne mogućnosti za ograničavanje rada kritičkih medija i civilnog sektora.
Prema istraživanju, u FBiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti ivjerskim ustanovama, dok je u Srpskoj situacija obrnuta. Najviše se vjeruje vjerskim zajednicama, dok se ostalim institucijama ne vjeruje mnogo. Takođe, povjerenje u institucije generalno je trenutno više kod stanovnika FBiH, nego kod stanovnika Srpske. Povjerenje u političke partije i političare veće je u RS, nego u FBiH.
Kako se navodi, mediji poput EuroBlica, Srpskainfo, Buka, Capital, BN TV i drugi otvoreno su targetirani kao “strani plaćenici” i “izdajnici”, što dodatno produbljuje nepovjerenje građana i stvara određenu dozu straha među novinarima.
Od vrha do dna
Iako istraživanja pokazuju da su mediji i dalje institucija kojoj građani BiH najviše vjeruju (66,8%), ta slika je daleko složenija kada se analizira na nivou entiteta. U Federaciji BiH medijima se najviše vjeruje, dok u Republici Srpskoj povjerenje dominira prema vjerskim zajednicama (56%), a povjerenje u medije je na istorijskom minimumu – gotovo izjednačeno s političarima i strankama (17–18,5%).
Zadovoljstvo radom medija u Srpskoj drastično je palo sa 37% u 2024. godini na samo 10% u 2025. To je jasan signal da građani osjećaju sve veću distancu prema tradicionalnim izvorima informacija i sve češće pribjegavaju alternativnim kanalima, poput interneta i društvenih mreža.
Politički uticaj i kontrola javnih servisa
Jedna od najizraženijih prepreka slobodnom radu medija u BiH jeste politička zavisnost, a čak 65,8% ispitanika to vidi kao glavni problem. Finansijska nestabilnost (32,8%) i nedostatak profesionalnosti (20,2%) dodatno slabe novinarsku autonomiju. Posebno zabrinjava podatak da između 80% i 90% građana smatra da politika u potpunosti kontroliše javne servise – od izbora rukovodstva do uređivačke politike.
Zanimljivo je i da skoro polovina ispitanika u Srpskoj sada vidi OHR i međunarodnu zajednicu kao glavne remetilačke faktore slobodnog novinarstva – procenat koji se u odnosu na prošlu godinu gotovo utrostručio (sa 15,2% na 43,7%).
Izvještavanje o femicidu
Više od 90% ispitanika smatra da su mediji u protekloj godini obezbijedili dovoljno informacija o femicidu, nasilju nad ženama i djecom. Međutim, dvije trećine građana kritikuje senzacionalizam i širenje straha, posebno ističući kako su portali često doprinosili normalizaciji nasilja. Etika u izvještavanju ostaje upitna: manje od polovine ispitanika vjeruje da su novinari vodili računa o dostojanstvu žrtava, dok je još manji procenat uočio edukativni pristup medija u prevenciji nasilja.
Kada je riječ o načinu informisanja, internet je preuzeo primat, posebno u Republici Srpskoj, gdje preko 90% ispitanika internet smatra primarnim izvorom informacija. U Federaciji BiH televizija još uvijek drži korak, ali je jasno da tradicionalni mediji gube trku s brzim i dostupnim digitalnim platformama.
Kriminalizacija klevete
U Srpskoj dominira mišljenje da se kriminalizacijom klevete želi ugušiti sloboda izražavanja (63%), dok nešto više od trećine građana vjeruje da se time ciljaju oni koji iznose neistine. Paradoksalno, preko 70% smatra da ova zakonska promjena nije značajno uticala na rad medija – što može ukazivati na pasivnost, autocenzuru ili opšti osjećaj bespomoćnosti.
Prema podacima Reportera bez granica (Reporters sans frontières RSF), od država regiona Crna Gora je na 37. mjestu, Sjeverna Makedonija na 42., Hrvatska je 60., Albanija 80., dok su Srbija na 96. i Kosovo na 99. poziciji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu