Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Tegeltija: Prošli saziv Savjeta ministara POTCIJENIO MIGRANTSKU KRIZU

Politika
Autor:

Foto: Klix/RAS Srbija

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je prošli saziv potcijenio migrantsku krizu, te da se zbog lošeg rukovođenja problem akumulirao do te mjere da ga je veoma teško kontrolisati.

– Sva Evropa je pričala o tim problemima, svojevremeno je postavljana žičana ograda između Slovenije i Hrvatske. Dok je Mađarska gradila zid prema Srbiji, mi smo govorili `e to se nama nešto slučajno dešava`. Ljudi prolaze kao da prolaze turisti kroz BiH – rekao je Tegeltija za BHT1.

On smatra da je upravo takvo shvatanje problema sa migrantima dovelo do toga da je BiH imala lošu saradnju sa susjedima – Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, kao i sa predstavnicima međunarodne zajednice.

– Mislim da je bila loša saradnja između policijskih agencija u BiH i onda se taj problem akumulirao do ove mjere kada ga je veoma teško kontrolisati – dodao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno da BiH sama ne može riješiti problem migranata koji se nalaze u zemlji jer je riječ o velikom problemu, ne samo za BiH, već za cijelu Evropu.

– Nadam se da ćemo mi razumjeti obim problema koji tu postoji, da ćemo preduzeti neke mjere koje su u našoj nadležnosti, te da ćemo imati puno bolju saradnju sa našim susjedima i međunarodnom zajednicom, kako bi ovaj problem rješavali u svim njegovim segmentima – naveo je Tegeltija.

On je rekao da je BiH suočena sa ozbiljnom migrantskom krizom, prvenstveno sa humanitarnog aspekta, jer je poznato u kakvim uslovima su ti migranti živjeli, naglašavajući da im uslovi života ni sad neće biti mnogo bolji.

– Zar nije kriza ako u BiH može da uđe bilo ko, mimo zvaničnih graničnih prelaza? Da li neko to više vidi kao bezbjednosni problem, ja vidim ozbiljan bezbjednosni problem, ali i humanitarni. Da li neko od nas može da krene bilo gdje van BiH, bez ličnih dokumenata, a nama se upravo dešava da su u BiH ljudi za koje ne znamo ni ko su, ni šta su i da li nešto imaju u prošlosti iza sebe – upitao je Tegeltija.

On je dodao da najveći broj migranata dolazi iz zemalja u kojima se suočavaju sa egzistencijalnim problemima, ali da to i dalje nije izgovor da BiH nema kontrolu i evidenciju, kakvu ima većina zemalja.

– Problem migranata je problem za cijelo društvo i o detaljima tih migrantskih problema ćemo razgovarati u Savjetu ministara. Sve ovo je rezultat onoga što smo tvrdili da mi nemamo problema sa migrantima, da se oni neće zadržavati, da ih je mali broj, a onda je taj broj narastao na toliko da ih više nemamo gdje smjestiti u BiH – naglasio je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje šta novi saziv Savjeta ministara može uraditi što nije uradio prethodni, Tegeltija je rekao da je potrebno uspostaviti bolju saradnju među svim institucijama u BiH, prije svega policijskim, a potrebno je sarađivati sa susjedima.

Govoreći o Graničnoj policiji BiH, Tegeltija je naglasio da ta policijska agencija ima ogromnu odgovornost i da je potrebno jačati njene ljudske i materijalne kapacitete, ali da je sasvim sigurno da ona sama ne može riješiti problem nekontrolisanog ulaska u BiH.

– Postoji mnogo stvari i pitanje koliko ljudi koji rade u njoj (Graničnoj policiji), kako su raspoređeni i koje poslove rade, da li baš svi treba da budu u administraciji ili mogu obavljati policijske poslove, ali to je pravna stvar za novog ministra bezbjednosti, a ne cijeli Savjet ministara – rekao je Tegeltija komentarišući podatak da ovoj agenciji nedostaje 1.000 policajaca.

Kada je riječ o kadrovskim rješenjima u važnijim institucijama BiH, Tegeltija je pojasnio da je dobio spisak na pet-šest strana sa više od 20 rješenja, u kojima su sprovedene određene procedure, imenovanja “na ovaj ili onaj način”.

– Kada se formira Savjet ministara, pregledaćemo svu tu dokumentaciju, vidjećemo da li su procedure sprovedene u skladu sa zakonom ili nisu i predlagaćemo, ili ćemo ponavljati procedure, u zavisnosti kako je to završeno – ukazao je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da očekuje da će rukovodioci bezbjednosnih agencija biti imenovani što prije, jer od toga, odnosno, koliko su oni u mogućnosti da rade u punom kapacitetu, zavisi i rad tih agencija.

– Personalno, o tim rješenjima trenutno ne razmišljam i neću razmišljati dok ne bude izabran Savjet ministara – zaključio je Tegeltija.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Slijedi usvajanje agende za provođenje programa socio-ekonomskih mjera

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija najavio je da će na prvoj sjednici biti usvojena agenda za sprovođenje programa socio-ekonomskih mjera za period 2019-2022. kao podrška vladama Republike Srpske i Federacije BiH, koje su te programe već usvojile i koje i jesu u njihovoj nadležnosti.

Tegeltija je rekao da novi Savjet ministara čeka pet ili šest prioritetnih obaveza – od zakona za osiguranje depozita, preko zakona o PDV, do nekih drugih mjera, dok su ostale obaveze većinom u nadležnosti entiteta.

Kada je riječ o eventualnoj promjeni stope PDV u BiH, predsjedavajući Savjeta ministara istakao je da je u BiH potreban konsenzus za sve, pa i za to.

– Nikada nećemo predlagati ono o čemu nećemo postići saglasnost, pa ni o pitanju PDV – poručio je Tegeltija i podsjetio da je na ovo pitanje odgovarao i na sjednici Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara.

Prema njegovim riječima, u prijedlogu zakona o PDV koji se već duže nalazi u proceduri nema povećanja stope PDV.

– Smatram da treba da otvorimo priču o direktnim i indirektnim porezima zajedno sa entitetima i procijenimo da li da napravimo određenu preraspodjelu između tih poreza – pojasnio je Tegeltija.

On smatra da se kombinacijom promjene direktnih i indirektnih poreza može stvoriti pretpostavka za fleksibilnije tržište rada koje će omogućiti rast plata, prije svega u privatnom sektoru, te obezbijediti dodatan nivo sredstava za funkcionisanje fondova socijalne sigurnosti u entitetima.

– Ali, to je stvar punog konsenzusa jer u cijelom procesu moraju da učestvuju parlamenti entiteta, te Predstavnički i Dom naroda BiH – naveo je Tegeltija.

On je istakao da Savjet ministara ima jasnu ulogu kada je riječ o ekonomiji, ali da je mnogo više mjera u nadležnosti entiteta.

– Poruka koja mora otići iz Savjeta ministara jeste da nijedna reforma koju budu sprovodili entiteti neće biti zaustavljena zbog toga što neće biti realizovane mjere u Savjetu ministara. Neće se desiti da aranžamani sa međunarodnim finansijskim institucijama ne budu realizovani zato što nešto nije uradio Savjet ministara – poručio je Tegeltija.

Prema Tegeltijinim riječima, jedinstven ekonomski prostor – cilj je svih i nema prepreka da se to definiše.

– Osnovna pretpostavka jeste da se dođe do horizontalne harmonizacije što je moguće većeg broja propisa i to se radi zadnjih godina zajednički, prije svega zahvaljujući aktivnosti dva entitetska premijera – rekao je Tegeltija i izrazio očekivanje da će ta praksa biti nastavljena.

Govoreći o nastavku puta BiH ka EU, on je podsjetio da je Savjet ministara usvojio akcioni plan sa oko 696 mjera za čije sprovođenje postoji puna saglasnost u BiH, ali da postoji određen broj za koje nije usaglašena nadležnost.

– Očekujem da će putem mehanizma koordinacije biti riješen i taj dio pitanja i da ćemo pristupiti realizaciji tog našeg akcionog plana – dodao je Tegeltija, izrazivši žaljenje što je izgubljeno skoro osam mjeseci na utvrđivanju mjera za čije sprovođenje BiH ima na raspolaganju 12 mjeseci.

On je izrazio nadu da će BiH, uz punu posvećenost, do sredine iduće godine moći EU da predstavi kredibilan broj raznih aktivnosti i mjera na kojima radi.

Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je realno očekivati da u prvom kvartalu naredne godine bude usvojen budžet BiH za 2020. godinu, što bi ostavilo dovoljno prostora da do kraja godine bude realizovano sve što je njime planirano.

Podsjećajući da princip privremenog finansiranja postoji samo na nivou zajedničkih institucija BiH i da institucije cijeli mandat mogu provesti u privremenom finansiranju, Tegeltija je upozorio da taj princip stvara mnoge probleme i ugrožava realizaciju brojnih projekata.

On je izrazio očekivanje da će Savjet ministara biti formiran do kraja godine, naglasivši da nije realno očekivati da će poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH potvrditi kandidate za ministre i njihove zamjenike na sjednici zakazanoj za srijedu, 18. decembar, već da će to biti pet ili sedam dana nakon tog datuma.

Govoreći o kandidatima za Savjet ministara iz reda srpskog naroda, čija su imena poznata javnosti, Tegeltija je rekao da je SNSD izabrao odličnu ekipu ljudi koji mogu da rade u Savjetu ministara i da ga unaprijede, te da su oni dobili punu saglasnost stranke.

On je ponovio da su kandidati SNSD Staša Košarac i Vojin Mitrović predloženi za ministre spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno komunikacija i transporta, a Mirko Okolić za zamjenika ministra odbrane.

Prema njegovim riječima, kandidat Socijalističke partije Vladimir Mijatović predložen je za zamjenika ministra bezbjednosti, dok je kandidat Ujedinjene Srpske Siniša Ilić predložen za zamjenika ministra civilnih poslova.

Tegeltija je rekao da je danas uputio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) i Agenciji za istrage i zaštitu (Sipa) BiH na provjeru podatke koje su dostavili kandidati za ministre i zamjenike ministara iz reda srpskog i hrvatskog naroda, te dodao da to nije učinio za Draška Aćimovića, kojeg je DNS predložio za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

– Činjenica je da je DNS dostavio prijedlog svog kandidata za ministra iz reda ostalih, ali kandidat nije dostavio svoje podatke, zbog čega oni nisu poslati na provjeru – naveo je on dodavši da će podaci biti upućeni kada dobije i imena ministara iz reda bošnjačkog naroda.

Kada je riječ o kandidatima za Savjet ministara iz bošnjačkog naroda, Tegeltija je rekao da će nakon razgovora sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, razgovarati i sa predstavnicima SBB-a i DF-a, te da će se tada znati u kom roku se mogu očekivati imena koja predstavljaju bošnjačke političke partije.

Predsjedavajući Savjeta ministara je najavio da je spreman da sjednice u cijelosti otvori za javnost, da budu dostupne svima i da svako vidi i čuje kako se razgovara.

– Sjednice treba da budu mjesto gdje se donose odluke, a ne gdje se vodi politikantstvo – istakao je Tegeltija i dodao da će insistirati da materijali koji budu razmatrani na sjednicama budu dobro pripremljeni.

Tegelgija je rekao da je spreman da nakon svake sjednice Savjeta ministara budu održavane konferencije za novinare na kojima će jedan ili dva ministra predstaviti najvažnije razmatrane tačke.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO