Politika

Tegeltija: Srpska želi da se kroz unutrašnji dijalog uspostave odnosi u BiH

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da Republika Srpska želi da se putem unutrašnjeg dijaloga uspostave odnosi u BiH, a koji će odgovarati svima.

Tegeltija: Srpska želi da se kroz unutrašnji dijalog uspostave odnosi u BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Tegeltija je istakao da se politički predstavnici iz Republike Srpske bore za poziciju Republike Srpske i za vraćanje određenih nadležnosti te da nisu motivisani da naprave bilo kome štetu.

Govoreći o tvrdnjama opozicije u Srpskoj da se u Sarajevu krše zaključci Narodne skupštine, Tegeltija je naglasio da političke partije iz Republike Srpske treba svoju političku borbu da vode u Republici Srpskoj, a kad je u pitanju rad u zajedničkim institucijama BiH ne bi smjele da se dijele na vlast i opoziciju.

– U Sarajevu bi morali da nastupamo jedinstveno. Nažalost, naši najveći kritičari u Sarajevu jesu političke partije koje su opozicija i u Sarajevu i u Republici Srpskoj – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

Tegeltija je naveo da su lideri tri najveće opozicione partije u Srpskoj poslanici u Sarajevu i žele sebe da promovišu tako da obezvređuju rad Savjeta ministara, i što je najgore, fokusiraju se na rad ministara iz Republike Srpske.

– Savjet ministara, odnosno ministri iz Republike Srpske, jako dobro razumiju poruke Narodne skupštine, usaglašavamo sve naše stavove i odluke sa rukovodstvom Republike, vodeći računa da ne pravimo bilo kakavu štetu građanima ili privredi BiH – pojasnio je Tegeltija.

On je ponovio da Savjet ministara donosi samo one odluke čije bi nedonošenje značajno otežalo život i rad bilo koga u BiH, zbog čega ne razumije potrebu da to kritikuju opozicione partije iz Republike Srpske.

Savjet ministara, napomenuo je Tegeltija, juče je donio nekoliko odluka za koje smatra da su jako važne za građane, jer je riječ o investicijama.

– Potrebno je isto tako donijeti carinsku tarifu za iduću godinu i odluku o suspenziji određenih stopa carinske tarife za uvoz repromaterijala za potrebe privrednika u BiH. U takvim pitanjima ne biramo da li je to stvar u interesu kompanije u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH – naglasio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara izjavio je da su dvije godine mandata obilježile različite blokade i podsjetio da je, raznim uslovljavanjima političkog Sarajeva, odnosno bošnjačke politike, bio blokiran i sam izbor Savjeta ministara

Pročitajte još

On je naveo da je nedugo nakon toga na scenu došla odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa imovinom, koja je izazvala reakciju Narodne skupštine Republike Srpske, te da se već tad ušlo u fazu neslaganja i nerazumijevanja.

– Poslije toga uslijedila je pandemija, sa kojom se neprestano borimo već gotovo dvije godine i onda odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, koja je prešla sve granice, jer je nametnuo zakonsko rješenje koje je za nas neprihvatljivo, a još je više neprihvatljivo da neko nameće zakonsko rješenje u zemlji koja ima svoje strukture vlasti – rekao je Tegeltija.

Tegeltija je podsjetio da je posljednja u ovom nizu bila odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa jednim vidom imovine, što je izazvalo reakciju u Narodnoj skupštini, nakog čega predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama rade svoj posao, ali ne učestvuju u sistemu odlučivanja.

Tegeltija je izrazio očekivanje da će do kraja godine biti održana sjednica Fiskalnog savjeta, za koju danas nije bilo kvoruma.

– Potrebno je usvojiti novi globalni fiskalni okvir za budući trogodišnji period u kojem je najvažnije pitanje kako se raspodjeljuju sredstva između entiteta i zajedničkih institucija sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje – rekao je Tegeltija.

Tegeltija je naveo da postoje dva rješenja i da oba podrazumijevaju povećanje sredstava za zajedničke institucije u odnosu na prethodnu godinu.

– Mnogo je argumenata koji govore za to, od same procjene da će gotovo 700 miliona KM više biti prikupljeno indirektnih poreza u ovoj godini nego što je bilo planirano budžetima svih institucija, do činjenice da su plate u zajedničkim institucijama najniže od svih nivoa vlasti u BiH – istakao je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje da li će u BiH biti uvedene kovid potvrde, Tegeltija je rekao da je to potrebno građanima i da će ta potreba postajati sve izraženija.

– Ono što je problem, posebno u Federaciji BiH, jeste da se građani vakcinišu na jako mnogo mjesta i da se ti podaci nalaze u različitim institucijama, zbog čega je potrebno sve objediniti – rekao je Tegeltija.

Tegeltija smatra da IDEEA, koja se bavi izdavanjem identifikacionih dokumenata u BiH, treba da bude baza kroz koju bi se razmjenjivali podaci o tome ko je vakcinisan, kako bi građani mogli da dobiju odgovarajući dokument i da nemaju problem kad se pojave na granici bilo koje zemlje.

Tegeltija je naveo da je Savjet ministara inicirao da se ponovo održi ministarska konferencija i da se usaglasi način razmjene podataka, nakon čega bi se tehnički dio posla mogao završiti u kratkom vremenskom roku.

– To jeste obaveza Savjeta ministara, ali Savjet ministara nema nijedan podatak o tome da li je neko vakcinisan, kojom vakcinom i slično, jer su svi ti podaci na drugom mjestu – napomenuo je Tegeltija.

Srpska može da napravi svoju UIO

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Republika Srpska može napraviti svoju upravu za indirektno oporezivanje (UIO) kao što je to bilo prije nego što je došlo do prenosa nadležnosti i da su za to mogući razni modeli.

– To bi podrazumijevalo da se porezi vrate u Poresku upravu Republike Srpske, kao što su bili i prije, samo tada nismo imali PDV, nego smo imali porez na promet proizvoda, kao i akcize koje su bile u Poreskoj upravi, a da se pitanje carinskih prihoda vrati u poziciju Republičke uprave carina – pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, UIO je izuzetno važna, jer prikuplja ogroman iznos prihoda, ali da se može diskutovati o tome da je trenutno to pitanje prioritet, te razgovarati o najboljim modelima.

– Novi poreski sistem koji će funkcionisati bez uprave za indirektno oporezivanje na nivou BiH se može napraviti, iako je to tehnički veoma komplikovano da se uradi i zahtijeva određeno vrijeme, tako da se može računati i da će u početku doći do određenog gubitka prihoda, jer će biti špekulacija da li treba plaćati ili ne – napomenuo je Tegeltija.

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, u kontekstu nedavne posjete premijera Hrvatske Andreja Plenkovića BiH, on je istakao da riječ o značajnim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

– Ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom je više od 10 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH. Naslonjeni smo jedni na druge i kada je riječ o infrastrukturi, jer imamo veliki broj graničnih prelaza – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

On je naveo da je u proteklom periodu riješen određen broj veoma važnih infrastrukturnih projekata, da je zajednički izgrađen most u Svilaju, a u toku je i izgradnja mosta u Gradišci, gdje se nalazi i jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza.

Tegeltija je napomenuo i da uvijek postoje i otvorena pitanja, među kojima je i odlagalište nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, na samoj granici BiH i Hrvatske.

– To je pitanje koje još uvijek nikoga ne ugrožava, ali sve ono što se radi može dovesti do situacije da to u narednom periodu bude tačka ozbiljnih sukoba i nesporazuma između BiH i Hrvatske – rekao je on.

Tegeltija je naveo i da je stanovište BiH da Hrvatska treba da bira drugu lokaciju.

FOTO: SAVJET MINISTARA BIH
FOTO: SAVJET MINISTARA BIH

– Iako je ne možemo primorati da to i uradi, moramo priznati da je Hrvatska sada mnogo otvorenija nego što je bila u prvoj fazi, uz mogućnost pristupa i učešće naših stručnjaka iz BiH prema samom tom procesu dokazivanja, učestvovanja i osporavanja opravdanosti, odnosno bezbjednosnih uslova za izgradnju otpada na tom mjestu – rekao je on.

Tegeltija je dodao da su to projekti koji objektivno izazivaju veliki strah kod građana i da ne vidi razlog da se u slivu rijeke Une tako nešto radi.

– Gdje ćemo u tom procesu završiti – vidjećemo, ali činjenica je da političke opcije iz Sarajeva ne pridaju tom problemu puno značaja te se stvara utisak da je to samo problem Republike Srpske. Moj apel je da svi u BiH treba da shvatimo da će to odlagalište ugroziti i Srbe i Hrvate i Bošnjake te da je potrebo naći kompromis – rekao je Tegeltija.

“Težnje Srpske za vraćanjem nadležnosti nisu prijetnja miru”

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da ono što Republika Srpske u zakonodavnom smislu radi na povratu svojih nadležnosti, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, apsolutno nije prijetnja miru u BiH, već težnja za dijalogom.

Tegeltija je naglasio da je Srpska potpuno posvećena miru i radu u BiH, što će biti nastavljeno.

– Srpska definitivno neće odustati od povrata oduzetih nadležnosti i vjerujem da će biti više spremnosti da se o tome razgovara, kako sa strane međunarodne zajednice, tako i predstavnika naroda iz Federacije BiH – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

Pročitajte još

On je izrazio nadu da će se pokrenuti dijalog o unutrašnjem uređenju BiH, da će trajati dok se ne dođe do povjerenja i razmijevanja i najboljih rješenja za sve.

– U tom smislu, vrlo je bitno da imamo političku stabilnost – rekao je Tegeltija, potpuno odbacujući insinuacije političkog Sarajeva da je Srpska za ratnu opciju u BiH.

On je ukazao da Srpska i njeni lideri nezasluženo trpe pojačani pritisak stranog faktora, kao i prijetnje sankcijama zarad rješavanja političke krize u BiH.

– Mi iz Srpske uporno pokušavamo reći da se ne bavimo nikakvom secesijom, iako nam se uporno imputira da želimo raspad BiH, te da nam retorika vodi u tom smjeru – rekao je Tegeltija.

On je otkrio da se stavovi Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti uporno prenose i stranim političarima koji su u pogledu situacije u BiH subjektivni i apsolutno navijaju za stranu koja je protiv svih stavova Republike Srpske.

– To nije dobro, ali mi uporno prenosimo naše stavove i ono što želimo, a to jeste – cjelovita BiH i unutrašnje uređenje kao rezultat dogovora svih strana u skladu sa ustavnim rješenjima. Sankcije neće ništa riješiti i nikada nisu. Samo razgovori su rješenje za aktuelne probleme u BiH – istakao je Tegeltija.

Govoreći o izmjenama izbornog zakona, Tegeltija je izrazio nadu da će se one usvojiti, za šta ima dovoljno vremena.

Tegeltija je naveo da u tom smjeru treba zadovoljiti stavove jednog (hrvatskog) naroda koji definitivno nije spreman učestvovati u izborima po trenutno važećim pravilima.

– Sve analize pokazuju da će oni biti oštećeni u izbornom procesu na osnovu aktuelnog izbornog zakonodavstva – rekao je Tegeltija.

Osvrćući se na ponašanje bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je uvijek insistirao da to zajedničko tijelo ne bude mjesto političkih sukoba i polemika, već rješavanja osnovnih životnih problema građana, privrede i slično.

Tegeltija je istakao i da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, nažalost, ima čestu potrebu da učestvuje u političkim raspravama, polemiše sa predstavnicima Srpske i daje izjave koje nisu u njenom domenu rada, pokazujući i nekorektan odnos prema ambasadorima BiH iz reda Srba.

– To su stvari koje ne doprinose zajedničkoj afirmaciji spoljne politike BiH. Sve to šalje pogrešnu sliku o BiH, pa i o funkcionisanju Savjeta ministara – naglasio je Tegeltija.

Komentarišući blokade velikih investicija u Republici Srpskoj, poput gradnje više hidroelektrana na Drini, Tegeltija je rekao da su one krenule od Ustavnog suda BiH te da se radi o političkoj odluci.

On je ukazao da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu u BiH čak bolji od očekivanih u mnogim segmentima, ali da treba obratiti pažnju na to da ove prostore naredne godine očekuju posljedice aktuelne energetske krize u svijetu.

On je pojasnio da se efekti te krize dramatično prelivaju na cijene energenata, što dovodi do rasta cijena i inflacije.

– To će biti jedan od problema sa kojima ćemo se susresti naredne godine – rekao je Tegeltija.

On je izrazio nadu da pandemija virusa korona od naredne godine neće ekonomski ugrožavati prostore regiona.

– Potrebne su nam dodatne investicije – javne i privatne. Ključni pravci razvoja u BiH u narednoj godini treba da budu ulaganja u infrastrukturu i energetski sektor, uz početak realizacije velikih i važnih projekata iz Programa za zapadni Balkan, što će doprinijeti ekonomskom rastu i boljem standardu građana – zaključio je Tegeltija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu