Upravo je dominantan udio trgovine i ugostiteljstva okarakterisan kao jedan od osnovnih problema preduzetništva u Banjaluci, stoji u Strategiji razvoja grada do 2027. godine, zajedno sa još slabom profitabilnošću i nedovoljnom podrškom razvoju preduzetništva.
Najveći broj privrednih subjekata u gradu registrovan je za trgovinu 858, za prerađivačku industriju ima ih tek 353, a slijedi građevinarstvo i informaciono-komunikacione tehnologije.
Ukupan prihod privrede grada, po podacima iz 2016. godine, iznosio je 6,4 milijarde maraka.
Ubjedljivo najveće prihode ostvaruje trgovinska djelatnost, uključujući i najveće prihode po zaposlenom, kao i udio ovog sektora u ukupnim prihodima grada od 37,7 odsto koji iznosi više od 2,3 milijarde KM. Ovaj sektor zapošljava 19,4 odsto svih radnika, više od prerađivačke industriji – navodi se u strateškom dokumentu.
Mada statistika ukazuje da se najveći izvoz ostvaruje u prerađivačkoj industriji, više od 90 odsto izvoza u ovom sektoru odnosi se na „lon” poslove koji ne donose značajne prihode privrednim subjektima. Udio ovog sektora u ukupnim prihodima grada je 20 odsto, odnosno 1,3 milijarde KM, a ova industrija zapošljava tek jednu petinu svih zaposlenih u gradu. Podsjetimo da su do devedesetih godina prošlog vijeka u industriji Banjaluke dominirali veliki privredni sistemi koji su zapošljavali i po nekoliko hiljada radnika. Danas nijedno banjalučko industrijsko preduzeće ne zapošljava više od 500 radnika.
Sve ovo ukazuje da u privredi Banjaluke dominiraju mikro preduzeća i preduzetnici, koji se prevashodno bave trgovinom i uslužnom djelatnošću.
Ukoliko se u narednim godinama očekuje, kako je zacrtano da Banjaluka bude grad sa povoljnim poslovnim okruženjem i jakom privredom, ključno je da Grad stvori uslove za jačanje MSP i preduzetnika, veći priliv direktnih domaćih i stranih investicija, i to naročito u sektoru prerađivačke industrije koja pruža najveće mogućnosti za zapošljavanje, zaključak je nadležih.
Problemi u preduzetništvu
Kao najveći problemi banjalučkog preduzetništva, u Strategiji razvoja grada, istaknuti su sljedeći faktori: nedovoljni podsticaji i problemi s naplatom potraživanja; poreski propisi i administrativne procedure; neusklađenost poslovanja s međunarodnim standardima i nedostatak informacija o tržištu i slaba konkurentnost na tržištu.
Za određene sektore evidentan je i nedostatak kvalifikovane radne snage: inženjeri elektrotehnike, elektroenergetike i automatike, tehničari SIS mašina, mehaničari rashladnih uređaja, tekstilni tehničari, obućari, modelari i armirači.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu