Trenutna povoljna epidemiološka situacija u ljetnjoj sezoni i ublažavanje mjera ugostiteljima su donijele pune ruke posla.
Predsjednik Udruženja ugostitelja iz Prijedora, Goran Dakić, kaže da su u junu čak oboreni rekordi po obimu posla, te da ga još više očekuju zbog dolaska dijaspore u ovom mjesecu.
– Nadamo se da ćemo izgurati barem juli i avgust, ako se ljudi ne vakcinišu vjerovatno će na jesen biti nekih promjena. Većina ugostitelja sada želi da dobro odradi ova dva mjeseca i time nadoknade ono što nisu radili i ulože dobit u renoviranje i inventar – kaže Dakić.
Podsjeća da su se ugostitelji izborili da Vlada RS isplati doprinose za radnike koji nisu radili u martu zbog zatvaranja, ali samo za one koji su bili prijavljeni na osam sati.
– Mnogi nisu dobili tu pomoć jer imaju radnike prijavljene na četiri sata. Imamo najavu iz Gradske uprave da će početi isplata pomoći od 300 KM po objektu i po 50 KM po radniku za frizerske salone, ugostitelje i fitnes centre koji nisu radili u martu i aprilu. Manjima mnogo znači ta pomoć – kaže Dakić.
Rukovodilac prijedorske kancelarije Područne privredne komore Banjaluka, Dijana Đaković, kaže da su negativni efekti ublaženi zbog mjera pomoći od Vlade RS. Ističe da bi za privredu najbolje bilo da se ubrzo epidemija stavi pod kontrolu. Đakovićeva priča da je status preduzeća u prijedorskoj regiji, koja su u velikoj mjeri izvozno orijentisana, zavisio i od statusa njihovih poslovnih partnera u inostranstvu.
– Došlo je nažalost i do obustave nekih radnji, odnosno potražnja se smanjila, morala su se mijenjati tržišta, kupci i dobavljači reprimaterijala, i to je donekle uzelo danak, pa u određenim firmama imamo pad prihoda. Drugi, koji su u svemu tome bili agilniji i koji su pristupili internetskoj prodaji i pronalasku novih tržišta, imali su rast prihoda i dobiti bez obzira na pandemiju. Nekima je olakšalo što su imali zalihe repromaterijala ili gotovih proizvoda – kaže ona.
Đakovićeva navodi da drvna i metalska industrija koje su zastupljene u Prijedoru nisu imale drastične padove, ali da se sada susreću s problemom koji je posljedica pandemije. To su rast cijena repromaterijala i inflacija, koja se očekuje i dalje.
– U Privrednoj komori duže vrijeme instistiramo na rasterećenju privrede, posebno kada su u pitanju parafiskalni nameti, ali činjenica je da taj proces nije u punom jeku i privrednici ne osjećaju značajnija smanjenja. Druga stvar koja je bitna i možda je i vrijeme da se o tome razmisli, jer su poreski prihodi porasli, jeste da se stopa poreza i doprinosa smanji. To bi išlo u korist i povećanju novca za nove investicione cikluse i veće plate radnika, koje bi mogle usporiti odliv radne snage – kaže ona.
Ističe da privrednici moraju da prihvate kao neminovnost ulaganje u opremu i da se privreda mora u većem stepenu digitalizovati kako bi išla u korak s evropskim tržištem.
– Sada je došao do izražaja problem niskog stepena dogitalizacije privrede, jer 11,3 odsto ispitanika posjeduje i koristi onlajn alate za prodaju – kaže Đakovićeva.
Područna privredna komora je anketirala privrednike koji su naveli probleme kao posljedicu epidemije. To su pad traženja za proizvodima i uslugama, nemogućnost izmirenja obaveza, strah od novih prekida aktivnosti, smanjen obim izvoza, otežano snabdijevanje repromaterijalima, pad elana zaposlenih i nedostatak radnika usljed porasta broja oboljelih.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu