Hipertenzija je jedno stanje koje nosimo cijeli život i sa kojim prosto treba da naučimo da živimo i da se borimo s tim, rekla je doktorka Jasmina Ćorović-Kuburović, naglašavajući da najčešće zanemarujemo hipertenziju sve dok se ne jave njene posljedice srčani i moždani udar.
Stres, so i genetika – tri glavna faktora rizika
Promijenjen način života, svakodnevni stres i nezdrava ishrana ključni su uzroci sve češće pojave hipertenzije.
– Nikada više nismo bili pod stresom. Stres više nije samo na poslu ili zbog egzistencije – to su i globalni ratovi, migracije, nesigurna budućnost. Koliko god da ste mladi, taj stres će biti prvi faktor rizika – pojasnila je doktorka
Dodala je i da fizička neaktivnost, prekomjerna konzumacija alkohola i cigareta te loša prehrambena higijena dodatno pogoršavaju situaciju.
– Genetika je samo pištolj, a mi povlačimo okidač – slikovito je opisala ulogu nasljednih faktora.
Iako često na udaru kritika budu masti, doktorka Ćorović-Kuburović upozorava da je za hipertenziju so glavni problem.
– Dakle, so je ključna ako govorimo o ishrani. Ne masnoće, ne… Masnoće kao drugi faktor, slažem se. Ali ako govorimo o hipertenziji, onda moramo govoriti o soli – istakla je.
Preporučila je da se so koristi isključivo prilikom serviranja hrane, a ne tokom kuvanja.
– Postoji i alternativa tome, a to su biljni začini poput peršuna i bosiljka – ali bez dodataka soli – naglasila je.
Hipertenzija kod djece i važnost prevencije
Prevencija, kako kaže, počinje od najmlađih – ali i prije samog rođenja.
– Ako hoćete da startujete sa dobrim bubrezima kod djece, nemojte im nikad dati čips. Koliko god možete to onda izbjegnite – istakla je Ćorović-Kuburović.
Navela je i lični primjer – njen sin prvi put je probao so tek u prvom razredu osnovne škole te je onda imala savjet i za trudnice.
– Trudnice treba da vode računa o svom krvnom pritisku jer on utiče na rast i razvoj bebe. Dijete se u stomaku navikava na ukuse koje mu nudimo – naglasila je Ćorović-Kuburović, piše N1.
Tihi ubica bez simptoma
– Hipertenzija se nerijetko naziva tihim ubicom jer se razvija bez jasnih simptoma. Svi stariji od 40 godina trebaju mjeriti pritisak barem jednom mjesečno, a ako dođe do povremenog skoka pritiska usljed stresa – to nije hipertenzija, ali treba pratiti. Dakle, prije svega moramo znati koliki nam je krvni pritisak – dodala je.
Visok krvni pritisak, pojašnjava, može izazvati teške komplikacije ako se ne liječi na vrijeme.
– Pritisak od 180 sa 100 može da izazove moždani udar. Dugoročno i vrijednosti od 140 sa 90 mogu narušiti strukturu krvnog suda. Takođe, mogu uslijediti i srčane promjene koje su primjetne ultrazvukom, a tu su svakako i oštećenja bubrega, ali i drugih organa – naglasila je doktorka.
Normalne vrijednosti i granice
Za dijagnozu hipertenzije dovoljno je da vrijednosti pritiska pređu 140 sa 90.
– 120 sa 80 je idealni školski pritisak, 130 sa 85 je visokonormalni, a 140 sa 90 je dijagnoza – hipertenzija – utvrdila je.
Dodaje da se i osobe s niskim pritiskom mogu preko noći suočiti s visokim vrijednostima, posebno žene u menopauzi.
Terapija: Od stila života do lijekova
Promjena načina života uvijek je prvi korak – ali ponekad nije dovoljan, ističe doktorka.
– Kod pacijenata sa 140 sa 90, promjena ishrane, više sna i manje stresa može pomoći. Međutim, često je potrebna terapija – da li trenutno ili trajno, to zavisi od pacijenta. Danas su dostupni odlični lijekovi koji se često nalaze u jednoj kombinovanoj tableti – navela je.
Na kraju, doktorka Ćorović-Kuburović poručuje da genetika nije izgovor, a da je ljubav prema sebi najvažniji lijek.
– Ljubav prema sebi je prvi lijek koji treba da uzmemo u bilo kakvom liječenju. Djeca uče iz primjera i jednog dana će znati kako brinuti o sebi ako ih tome učimo od malih nogu – zaključila je, između ostalog, Ćorović-Kuburović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu