Zakon o radu koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine definisao je da radnici imaju pravo na topli obrok i da će detalji biti definisani kolektivnim pregovaranjem. Kako ne bi nastala pravna praznina zbog nemogućnosti postizanja dogovora socijalnih partnera, Vlada RS je iste godine donijela Odluku o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku.
Osim toplog obroka, ovom odlukom je definisana isplata za noćni, prekovremeni, te rad na dane državnih praznika, dnevnice za službena putovanja i slično.
Bruto obračun plate
Vlada RS je nedavno izmijenila ovu odluku, a njena primjena je počela juče. Jedini razlog je prelazak sa neto na bruto obračun plate.
– Mi smo objavili šta promjena ove odluke znači i ne radi se ni o čemu epohalnom. Cilj nam je da informišemo radnike da znaju na šta imaju pravo. Međutim, imali smo puno poziva s pitanjem kad ova odluka stupa na snagu i svi misle da je to nešto novo. Zapravo, to nam samo pokazuje da su zaposleni neinformisani o svojim pravima – kaže za Srpskainfo Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.
Tako poslodavci u realnom sektoru i javnim preduzećima u kojima su primanja regulisana kolektivnim ugovorima imaju obavezu da radnicima isplate 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan, a pod uslovom da poslodavac nije organizovao ishranu radnicima. Prosječna bruto plata u RS za prošlu godinu iznosi 1.546 KM.
– To znači 11,60 KM bruto, odnosno osam KM neto za svaki radni dan. Ako radnik ima 22 radna dana, a to je minimum, to znači da mjesečno topli obrok iznosi 255 KM bruto, odnosno 176 KM neto – objašnjava Stanković.
Navodi da će ove godine iznos toplog obroka u novcu biti nešto veći nego u prethodnoj godini jer je došlo do povećanja prosječne plate u RS, a sada je i bruto obračun plata.
Šta sa razlikom?
Stanković kaže da je stav Saveza sindikata da poslodavci treba da isplate zaposlenima razliku u novcu ukoliko je vrijednost pripremljenog dnevnog toplog obroka manja od osam KM.
– Mi smo takvo mišljenje dobili i od Ministarstva finansija RS – tvrdi Stanković i dodaje da radnici koji su u sindikalnim organizacijama Saveza sindikata ostvaruju pravo na topli obrok u svojim preduzećima, te da ima firmi koji isplaćuju i razliku u novcu.
Poslodavci u Republici Srpskoj ne spore pravo isplate toplog obroka radnika po osnovu Odluke Vlade RS, a na osnovu Zakona o radu. Međutim, kako tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, problem je to što u Savezu sindikata tvrde da se treba isplatiti razlika u novcu u slučajevima gdje se priprema ishrana za radnike.
Budući da je Zakonom o porezu na dohodak definisano da je neoporeziv dnevni obrok do 4,5 KM, većina poslodavaca koristi tu mogućnost.
– U proizvodnim djelatnostima se priprema hrana za radnike. Kod mene je, recimo, obezbijeđena kuhinja, a za terence imamo ketering – objasnio je Trivić.
Svađanje
Po njegovim riječima, neke firme zaposlenima daju bonove iz neke trgovine koje radnici koriste za ishranu na poslu.
– Mi tvrdimo da isplata razlike u novcu nije u skladu sa zakonima. Mogu oni da tumače šta hoće; trenutno rade samo na svađanju radnika i poslodavaca, jer im se ne sviđa kako se poslodavci brinu za radnike bez sindikata. Sindikat se još jednom uključio u borbu za iseljavanje što većeg broja radnika iz Srpske. Njima bi bilo bolje da su se izborili za povećanje neoporezivih 4,5 KM toplog obroka. To bi bar imalo smisla, jer je 4,5 KM smiješno u odnosu na 2016. godinu – kaže Trivić.
U realnom sektoru je zaposleno oko 195.000 radnika, od kojih oko 62 odsto ima zvanično prijavljenu platu do 600 KM. Na taj podatak ukazao je nedavno premijer RS Radovan Višković, koji je poručio da to samo govori o sivoj zoni, odnosno utaji poreza kroz isplatu plata na ruke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu