Istorijski okvir u kojem živimo nameće nam posebnu odgovornost, kako ovu vertikalu ne bi prekinuli na putu od predaka ka novim pokoljenjima – istakla je Trivićeva, obraćajući se u Banjaluci na otvaranju naučnog skupa “Nasljeđe i identitet(i)”.
Ona je naglasila da veliku ulogu u podizanju svijesti građana o značaju kulturnog nasljeđa ima aktivno uključivanje javnosti u proces očuvanja baštine – odgovarajućim obrazovanjem i informisanjem o kulturnoj baštini i njenom značaju za afirmaciju kulturnog identiteta.
– Kulturno nasljeđe smo dužni sačuvati, zaštititi i ostaviti budućim generacijama, kao što su nama ostavili naši preci. Ukoliko znamo ko smo, u kojem smjeru se krećemo i šta tačno posjedujemo, tada možemo definisati kulturu našeg društva. Izgradnjom kulturnog identiteta, društvo definiše kulturu – rekla je Trivićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je današnji skup, posvećen fenomenu nasljeđa, obuhvatio mnogo različitih tema o kojima će govoriti eminentni profesori i stručnjaci, a čija će izlaganja biti objavljena po završetku konferencije.
– Vrijednost i značaj te publikacije je višestruka. Zbornik radova, koji je suština i cilj ove konferencije, a čije je objavljivanje planirano tokom iduće godine, značajno će doprinijeti unapređenju struke, ali i definisanju strategije i kulturne politike Republike Srpske – navela je Trivićeva.
Pisac i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu Slobodan Vladušić rekao je da je u sadašnjem vremenu veliki izazov sačuvati kulturno i istorijsko nasljeđe srpskog naroda.
– Potrebna je osmišljena kulturna i obrazovna politika sa jedne strane, te omogućiti svakom pojedincu da se bori za sopstveno kulturno nasljeđe kao da je njegovo lično, a ne nacionalno – rekao je Vladušić novinarima.
On smatra da donošenje zakonskih rješenja za očuvanje ćirilice predstavlja značajan korak, ali da to nije jedini način.
– Smatram da bi država trebalo da podrži i sajtove koji su na ćirilici, ali i da podrži dizajnere koji bi neprekidno proizvodili nove ćirilične fontove i na taj način učinili to pismo savremenim i vizuelno dopadljivim – rekao je Vladušić.
Redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Popović rekao je da su nasljeđe i identitet naroda najkrupnija i najšira tema koja se može ticati humanističkih nauka, kao što su etnologija, etnografija, antropogeografija, nacionalna antropologija, nacionalna istoriografija i mnoge druge.
– To je beskrajno more znanja, koje je načelno jako teško ograničiti. Tako da je ovaj skup prilika da se te oblasti, jako srodnih znanja, prožimaju – rekao je Popović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu