Taj problem će rukovodstvo gradskog parlamenta pokušati da riješi novim, strožim pravilima, koja definišu rad lokalne Skupštine.
Takvih problema je bilo i u prethodnim sazivima Skupštine grada, ali ne u tolikoj mjeri da postaju glavni uzroci za konstantna prekidanja sjednica, koje sada, umjesto da traju satima, traju danima.
To je izgleda postala standardna praksa aktuelne gradske vlasti i nije bila samo ograničena na maratonsku sjednicu, koja je zbog jedne tačke (budžeta grada) trajala danima. Nažalost, takvo ponašanje se prenijelo i na ostala zasjedanja, na kojima su trebala biti razmatrana redovna pitanja.
(Ne)rad
Posljednji primjer za to je sjednica Skupštine grada, koja je počela 26. maja i još nije završena. Nastavak je zakazan za 7. jun, ali ni to nije garancija da će tog dana zasjedanje biti okončano.
Dio problema su svi trenutni akteri gradske vlasti. S jedne strane, tu su odbornici koji ne dolaze na vrijeme na zasjedanja ili uopšte, izlaze u toku zasjedanja, tako da je često upitan rad same Skupštine grada zbog nedostatka kvoruma (minimalnog broja odbornika neophodnog za održavanje sednice, 16). Zbog manjka odbornika u sali službenici Skupštine grada su često prinuđeni da traže odbornike po hodnicima i vraćaju ih u salu. Tu je i njihovo ponašanje kada prisustvuju zasjedanju; diskusije često nemaju veze s tačkom dnevnog reda, a nerijetko prerastaju u međusobne svađe.
S druge strane je gradonačelnik Draško Stanivuković, koji nema pravo glasa na Skupštini, ali ima mogućnost da se obrati odbornicima koliko god puta želi u toku diskusije o jednoj tački dnevnog reda. Upravo ta obraćanja koristi za „obračune“ s političkim neistomišljenicim,a koja prerastaju u diskusije bez kraja, a često i u svađe. Kombinacija ovih faktora je dovela do čestih prekida sjednica.
Bez glasanja
U međuvremenu, Skupština grada se nije izjasnila o tačkama koje su do sada apsolvirane, tako da su sva pitanja o kojima odbornici trebaju odlučivati u zastoju. Naime, Poslovnik o radu Skupštine grada dozvoljava da se odbornici izjasne o prijeđenim tačkama dnevnog reda na kraju radnog dana ili na kraju samog zasjedanja. Predsjednik Skupštine grada, Mladen Ilić, odlučuje koju opciju će odabrati.
– Do sada se uvijek glasalo na kraju zasjedanja, bez obzira na to da li je ona trajala dan, dva ili tri. Takva situacije će biti i sada – kazao je Ilić.
Govoreći o problemima u radu lokalnog parlamenta, Ilić navodi da ne postoji opcija koja bi njemu omogućila da primora odbornike da dolaze na zasjedanja.
– Smatram da je to obaveza svakog pojedinca da se organizuje, uz poštovanje njihovih obaveza. Moja želja je da se organizujemo tako da nemamo problema s kvorumom. Postoje scene koje su se desile na kraju zasjedanja u srijedu, koje su neprimjerene Skupštini grada Banjaluka i takve stvari se ne trebaju dešavati – rekao je Ilić, misleći na svađu gradonačelnika Stanivukovića i odbornika SNSD Srđana Amidžića, koja je za rezultat imala prekid zasjedanja.
Kaže da je prisutna velika količina tenzija, te da se rasprave o pojedinim pitanjima zbog toga, umjesto pola sata, oduže i na tri sata.
Novi poslovnik
Kako bi se pokušao uvesti red, Ilić je najavio da će se ići u izradu novog poslovnika o radu Skupštine grada, koji će trebati da reguliše ove probleme. Taj dokumenat će, prema njegovim riječima, najvjerovatnije biti spreman već za prvu narednu sjednicu.
– Novi poslovnik će drastično promijeniti djelovanje na samoj Skupštini. Trenutni poslovnik je već duže vrijeme zreo za mijenjanje, ali ne možemo ići samo u izmjene ili dopune postojećeg. Pravilo je da, ako se taj akt mora mijenjati u velikom procentu, onda se mora ići u izradu potpuno novog dokumenta. Mi smo u takvoj situaciji i zato idemo s pripremom potpuno novog poslovnika. Mislim da će u njemu biti korektnih stvari, ali ostaje da vidimo kako će odbornici reagovati na to – kazao je Ilić.
Prema njegovim riječima, novim poslovnikom će se morati regulisati neopravdani izostanci odbornika, te neprimjereno ponašanje odbornika i gradonačelnika na samoj sjednici Skupštine grada.
– Moramo vidjeti kako je zakon regulisao taj dio kako bi se uvele određene sankcije. Imao sam do sada tolerancije kada su u pitanju replike koje izlaze iz određenih tema, ali novim poslovnikom će to biti drugačije regulisano. Replike će morati biti konkretnije i odnositi se na ono o čemu se radi. Osim toga, biće regulisano pitanje obraćanja gradonačelnika u Skupštini grada; broj izlaza koji gradonačelnik sada ima je neprimjeren, i to će svakako biti smanjeno – objasnio je Ilić.
Kada je u pitanju način glasanja, Ilić kaže da se taj dio kroz novi poslovnik neće neće mijenjati jer, kako kaže, ne vidi potrebu da se on mijenja.
Drugačija praksa
Dešavanja u Skupštini grada je prokomentarisao i gradonačelnik Draško Stanivuković.
Kazao je da odbornici namjerno remete rad Skupštine kako bi odužili njeno trajanje, a samim tim ometali njegovu ulogu kao gradonačelnika.
– Sjednica Skupštine grada, koja je zakazana 26. maja, još nije privedena kraju. Jedna Skupština traje već četiri sjednice. Ne daju mi zamjenika, kako bih svaki radni dan, kada traje Skupština, bio od jutra do sutra tamo, a ne u svom kabinetu. Znate šta znači četiri dana po osam sati da sam na Skupštini, a ne u kabinetu!? Ideja im je da me potpuno onesposobe za dužnost na koju me narod postavio – smatra Stanivuković.
Takva situacija ga je, kaže, podstakla da napravi jedno poređenje.
– U 2018. godini tadašnji gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić, imao je do juna šest sjednica, dok je godinu dana kasnije u tom periodu imao pet sjednica. Mi smo, do sada, održali tek tri. Dok se ranijih godina prelazilo 300 tačaka u prosjeku, mi smo ove godine prešli svega 100 tačaka – istakao je Stanivuković.
Naglasio je da ga je dočekao i presedan, s kojim se njegovi prethodnici nisu susretali.
– Svaki put, dok je bio Radojičić i svi drugi prije mene, kada se pređe 12, 13 tačaka, odmah se glasa. Sad to ne dozvoljavaju, nego traže da se pređe svih 70 tačaka i tek onda da se glasa. Regulacioni planovi, građevinske dozvole i važne investicije zbog toga čekaju i ispaštaju. Primjer za to su imovinsko-pravni odnosi porodica izbjeglih i raseljenih lica u Drakuliću, koji smo nakon decenije čekanja riješili, a sada čekaju amin Skupštine – rekao je on i dodao da je u četvrtak zamolio predsjednika Skupštine grada, Mladena Ilića, da odobri staru praksu odlučivanja, ali da nije dobio pozitivan odgovor.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu