Razlog je enormni skok cijena repromaterijala, a poljoprivrednici strahuju da će se sve to odraziti na vrijednost i kvalitet prinosa, a u konačnici na veće cijene proizvoda.
Najviše je poskupilo mineralno đubrivo, a cijene pojedinih formulacija su veće i do 300 odsto. O udaru na proizvođače najbolje govori podatak da mineralna đubriva učestvuju sa 50 odsto u troškovima proizvodnje. Gorivo, koje stalno pokupljuje, učestvuje sa oko 15 odsto u troškovima proizvodnje.
– Kada se pogleda ova računica, onda je sasvim jasno koliko će da košta proljetna sjetva, proizvodnja povrća i voća. Ovo nije nikakva kuknjava nas poljoprivrednika, već činjenice. Ako neko misli da može bolje i jeftinije, neka slobodno uzme i radi – poručuje Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
On naglašava da je u jesenjoj sjetvi ozimih kultura u Republici Srpskoj izostala upotreba mineralnih đubriva ili je znantno redukovana zbog poskupljenja i nestašice đubriva, a što će sada sa ovim cijenama azotnih đubriva u prihrani pšenice “odraziti na prinos i kvalitet”.
– Dakle, po trenutnim pokazateljima, imaćemo manju proizvodnju i skuplje proizvode. Istovremeno, očekujemo da bismo mogli dobiti mineralno đubrivo po nižim cijenama nego što su na tržištu i to zahvaljujući Srbiji. Upravo je Srbija dobila izvjesne količine mineralnog đubriva od velikih proizvođača, Rusije i Kazastana, po nižim cijenama. Nadamo se da bismo mi od Srbije mogli da dobijemo određene količine po tim, nižim cijenama. Imamo informaciju da bi se konačan dogovor mogao postići na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i Republike Srpske koja treba uskoro da bude održana – kaže Marinković za Srpskainfo.
Republika Srpska nema proizvođača mineralnog đubriva, sve količine uvozi i to uglavnom iz Rusije. Srbija je imala azotaru u Pančevu, ali i ona je postala uvoznik.
Što se tiče regiona, u Hrvatskoj ima proizvođač u Kutini koji ima ograničenu proizvodnju koja je takođe znatno poskupila zbog poskupljenja energenata koji se koriste u proizvodnji.
– Nadamo se da će naše i Ministarstvo Srbije postići dogovor da i mi dobijemo đubrivo po nižim cijenama. Nama rokovi polako prolaze, ljudi se boje nestašica. Usjevi su gladni, primjetno je da je izostalo đubrenje u jesen. Sve u svemu, izuzetno je komplikovana situacija u sektoru poljoprivrede, ne samo kod nas nego i u okruženju, u cijelom svijetu, samo što te zemlje imaju dovoljno novca da svoje poljoprivrednike stimulišu sa većim subvencijama za nabavku mineralnog đubriva, što su već i uradili. Mi to nemamo, ali moramo naći neki način. Agrarni budžet RS je 75 miliona KM. Ove godine nema povećanja, Pravilnik o podsticajima je izašao, s tim da možemo računamo na pomoć i iz Kompenzacionog fonda u zavisnosti od kriznih situacija. Agrarni budžet RS je nedostatan i svi poljoprivredni proizvođači ukazuju na taj problem. Ovakvu sjetvu ne pamte ni stariji. Baš će teško biti poljoprivrednik ove godine – poručuje Marinković.
Pante Ivanić, poljoprivredni proizvođač iz Lijevče polja, kaže za Srpskainfo da će ove godine njegova sjetva biti manja za trećinu nego inače. Razlog je poskupljenje. Ivanić na imanju proizvodi krompir, luk, kupus i lubenicu.
– Prošla godina nam je bila bolja pa smo zaradili neki dinar. Posadićemo ove godine, ali manje količine jer je sve poskupilo. Osim toga, ni prodaja nam nije zagarantovana. Ulog je veliki, a neizvjestan je cilj – objašnjava Ivanić.
Kaže da se u ovom kraju inače sve manje ljudi bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a da će i preostali proizvođači imati manju proljetnu sjetvu.
U Ministarstvu poljoprivrede RS za Srpskainfo potvrđuju da su razgovarali sa kolegama iz Srbije oko nabavke mineralnog đubriva po nižim cijenama od tržišnih, a više informacija se očekuje na zajedničkoj sjednici dviju vlada koja je predviđena za sredinu februara.
Kada su u pitanju mjere podrške ovogodišnjoj sjetvi iz budžeta RS, u Ministarstvu ističu da je riječ o subvencijama za regresirani dizel u iznosu od 0,50 KM po litri, u količini do 100 litara po hektaru, zatim 300 KM po hektaru za sjetvu pšenice i industrijskog bilja: soje, suncokreta, uljane repice i dr.
– Poljoprivredni proizvođači imaju pravo na podsticajna sredstva za regresiranje sjemena domaćeg hibrida kukuruza, strnih žita, soje, paprika, krmnih trava selekcionisanog i proizvedenog u RS. Zatim, veća podrška za organsku biljnu proizvodnju, za ratarske kulture i do 500 KM po hektaru, za povrtarske i voćarske kulture i do 600 KM po hektaru – naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede.
Ističu da nastavljaju da snažno podržavaju kapitalne investicije i ove godine.
– Imajući u vidu značaj koji pridajemo tim kapitalnim investicijama, prošle godine smo imali rekordne iznose i rekordnu zainteresovanost za nabavku mehanizacije, a imamo najave da će u ovoj godini biti i veća – napominju u Ministarstvu i podsjećaju da imaju dogovor sa premijerom da će Vlada nastaviti da podržava poljoprivrednu proizvodnju i iz Kompenzacionog fonda iz kojeg su lani izdvojili više od 30 miliona KM.
Očekuje se intervencija na sličan način i ove godine, odnosno značajna podrška, ali se još ne može govoriti o iznosima.
– Već je donesen Pravilnik o podsticajima za ovu godinu, a stupio je na snagu 1. februara. Sve to će dodatno doprinijeti da u proljetnu sjetvu poljoprivrednici mogu ući sa jasnim mjerama koje su im na raspolaganju u ovoj godini, te da im se na vrijeme obezbijedi regresirani dizel koji im je potreban za sjetvu – poručuju iz Ministarstva.
Osim toga, kako kažu, redovna isplata podsticaja, kao što je mjesečna isplata premije za mlijeko, uz već isplaćenu premiju za voće, (a očekuje se i isplata premije za povrće iz 2021. godine do početka sjetve), sigurno će uticati da poljoprivrednici imaju dodatna sredstva za započinjanje novog ciklusa proizvodnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu