Posljedice na mentalno zdravlje su razarajuće sve zemlje bilježe opasan porast samoubistava ili nasilja u porodici. Stavovi političara, zdravstvenih radnika i preduzetnika drastično se razlikuju u svim zemljama.
Kao u čuvenoj priči o slijepim ljudima koji dodiruju slona koga nikada nisu vidjeli i uz sklopljene opise pokušavaju da zamisle kako slon izgleda, gdje se na kraju svi međusobno optužuju da lažu jer čovjek koji mu je opipao surlu tvrdi da je slon tanak kao zmija, dok onaj koji mu je opipao nogu tvrdi da je u pitanju životinja dugačka kao stub, tako i političari, zdravstveni radnici i preduzetnici zagovaraju potpuno drugačija rješenja. Zdravstveni radnici, tako, insistiraju na restriktivnim mjerama, privrednici traže otvaranje, na političarima je da procjene balans između ta dva. Ako se previše ode u jednu od te dvije strane, druga strana pretrpiće ozbiljna oštećenja. Restriktivne mjere pogoršaće mentalno stanje nacije i ozbiljno oštetiti ekonomiju. S druge strane, ako se sve otvori, slijedi porast infekcija.
Pitanje koje stoji pred svima je – kako pomiriti ove dvije strane?
Tu na scenu stupa italijanski inženjer i ekonomista Vilfredo Pareto, koji stoji iza “Paretovog pravila” iz 19. vijeka. Ovaj princip kaže da se 80 odsto postignutog rezultata postiže u 20 odsto od ukupnog vremena u toku projekta. Za postizanje preostalih 20 odsto potrebno je najviše rada.
Pokazalo se da je ova teorija veoma tačna i brojne organizacije i institucije koriste se njome. I najveći biznisi kažu da 20 odsto mušterija čini 80 odsto profita, zbog čega se marketing timovi okreću targetiranju malih grupa ljudi umjesto da pokušavaju da dopru do svih. U prosječnom domaćinstvu 20 odsto predmeta generiše 80 odsto troškova. Ima još brojnih primjera, a ovaj princip može da se primjeni i na pandemiju.
Ako bi se primijenio na pandemiju, piše “Forbs”, došlo bi do toga da se maksimizuje broj spasenih života, a da pri tom lijek ne bude gori od same bolesti.
– Stragegija Amerike trenutno je takva da ne uzimaju u obzir da se 80 odsto svih ukupnih smrti od kovida desilo u 20 odsto populacije, onih od 65 godina i starijih. Takođe, studija u Njujorku, epicentru američke epidemije, pokazala je da je 88 odsto hospitalizovanih pacijenata imalo još najmanje dvije hronične bolesti. Ako tretiramo sve isto, stavljamo previše restriktivne mjere za ljude koji su relativno bezbjedni. S druge strane, postojećim mjerama ne štitimo dovoljno zaista ugrožene. Umjesto toga, pokušavamo da ih sve ukalupimo. Rezultat je da se ne borimo dovoljno efikasno protiv virusa, a opet urušavamo ekonomiju i mentalno zdravlje ljudi – piše dr Robert Perl, profesor na Stanfordu za Forbs, predlažući dalje da najrestriktivnije mjere budu uvedene u staračkim domovima.
Ostalih 20 odsto najugroženijih koji žive kod kuće treba da izbjegavaju kontakte sa svima, čak i članovima porodice. Takvim ljudima, dalje piše Forbs, treba obezbijediti veliku podršku kako ne bi doveli u pitanje mentalno zdravlje posebno ugroženih. Treba pomoći starijima, obezbijediti im tehnologiju i naučiti ih da barataju njome kako bi mogli da tim putem budu u kontaktu s porodicom i prijateljima. Takođe, država bi morala da se pobrine da im se hrana, lijekovi i sve potrepštine redovno dostavljaju. Forbs tako predlaže da se veći novac izdvoji za zbrinjavanje 20 odsto najugroženijih, koji bi time bili potpuno zaštićeni, a to bi opet bio manji iznos u odnosu na novac koji se sada daje svim preduzetnicima.
Dalje Forbs predlaže da se za ostalih 80 odsto manje ugroženih sve otvori, ali uz maksimizovanje svih mjera predostrožnosti. Uz propisne maske, držanje odstojanja i redovno testiranje, Forbs tvrdi da bi ovo bio održiv model. Takođe, ovaj časopis predlaže i momentalnu izolaciju svih pozitivno testiranih, kao i kontakata pozitivne osobe. S druge strane, Forbs kaže i da ima situacija koje i dalje treba da budu zabranjene za sve jer su prosto previše rizične, a to su recimo utakmice, koje su prave “biološke bombe”. Tu su i festivali, pa i noćni klubovi. “Uvijek treba imati na umu da ni pripadnici tih 80 odsto ljudi nisu imuni, samo su manje šanse da razviju tešku kliničnu sliku, a svakako i dalje šire virus”, prenosi Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu