Politika

Ugrožena bezbjednost ili isprazno ZVECKANJE ORUŽJEM: Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

Skoro neopaženo prošla je izjava Generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako Alijansa razmatra mogućnost povećanja svog prisustva u BiH, na Kosovu i Metohiji i u regionu u cjelosti.

amrički vojnik leži na tlu i gleda kroz snajper
FOTO: ANNA SZILAGYI/EPA

Trenutno razmatramo naše vojno prisustvo u regionu Zapadnog Balkana. To uključuje BiH, ali i (samoproglašeno) Kosovo, naglasio je Stoltenberg.

On je dodao da NATO razmatra trajnije povećanje trupa u regionu, kako bi “držao tenzije pod kontrolom”.

STOLTENBERG
FOTO: MILOŠ MISKOV/ANADOLIJA

Ima li potrebe za gomilanjem trupa NATO na Balkanu, posebno u BiH, pitali smo političare u Republici Srpskoj?

“Veće tenzije na Kipru”

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić je stava da NATO pretjeruje.

Nenad Stevandić za govornicom
FOTO: SRNA

– Budući da nemamo nikakvih incidenata i tenzija i s obzirom na to da su mnogo veće tenzije na međugraničnoj liniji razgraničenja na Kipru, gdje imamo tri naoružane grupe – kiparske, turske i UN, a tamo se NATO ne gomila, nema nikakvih potreba da bilo ko priziva bilo kakve incidente ili da zvecka oružjem ni unutar BiH – kategoričan je Stevandić.

Isti stav ima i zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica.

“PR za NATO”

On kaže za Srpskainfo da ne vidi razlog za dolazak NATO trupa u BiH jer bezbjednosna situacija nije ugrožena.

Srđan Mazalica o Principima SDS
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Stoltenberg je rekao da razmatraju povećanje snaga, što znači da nije sigurno da će to i učiniti, ali da to mogu uraditi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Rezolucijom koja je usvojena u Savjetu bezbjednosti UN, s kojom se usaglasila i Ruska Federacija. Dakle, to mogu uraditi samo kroz pomoć Misiji Althea – pojašnjava Mazalica.

Dodaje da, u svakom slučaju, Stoltenbergovu izjavu najviše treba posmatrati kao PR za NATO, koji geopolitički želi da veže čitav ovaj prostor Zapadnog Balkana i da onemogući, kako i sam spominje, “takozvani maligni ruski uticaj”.

Pročitajte još

Ne možemo reći da je to neko zveckanje oružjem, ali jeste jedno više političko i medijsko pokazivanje snage, bez nekog velikog utemeljenja i bez prijeke potrebe. Podsjetiću da je na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, što je potvrdila i srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, konstatovano da nema prijetnji po bezbjednost i mir u BiH – zaključuje Mazalica.

Već viđeno

Član odbora za bezbjednost u NSRS, Milanko Mihajilica, kaže da s obzirom na “konfuznu i konfliktu političku i bezbjednosnu situaciju u BiH ne iznenađuje stav NATO za vojno prisustvo u BiH”.

On ističe da to nikako nije dobro za Republiku Srpsku te da je upozoravao u parlamentu Srpske da bi se ovako nešto moglo desiti.

– Upozoravao sam da će njihov konačan cilj biti jačanje međunarodnog vojnog prisustva u BiH kao garant provođenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Na neki način sam želio da upozorim predstavnike Srpske da vode računa o tome jer nije u našem interesu da se ovdje jača međunarodno vojno prisustvo – kaže Mihajilica za Srpskainfo.

Milanko Mihajilica za govornicom maše rukom
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Dodaje da je jedino rješenje unutrašnji dijalog, ali da se očito situacija komplikuje na širem geopolitičkom planu.

Mihajilica navodi da izjave Stoltenberga o jačanju NATO trupa u BiH treba gledati i u kontekstu situacije na Kosovu i Metohiji, a ne treba potcijeniti ni dešavanja u regionu, rat u Ukrajini i najnoviji sukob u Pojasu Gaze.

– Namjere NATO su očekivane. Volio bih da je drugačije, ali na žalost NATO ima svoje interese na ovim prostorima i to će u suštini biti loše za Republiku Srpsku. Očito je da je NATO procijenio da je njegovo prisustvo u BiH neophodno – ističe Mihajilica. 

Navodi da se plaši da se ne ponovi scenario iz perioda neposredno nakon odbrambeno-otadžbinskog rata u BiH kada je NATO ovdje imao stacionirano više od 40.000 svojih vojnika.

– U suštini, provođenje mjera koje međunarodna zajednica nameće moguće je samo ako imaju ovdje snažno međunarodno vojno prisustvo, kao što su imali u periodu nakon rata. Zahvaljujući tome što su imali na desetine hiljada svojih vojnika ovdje oni su te svoje mjere provodili na ovaj ili onaj način, najčešće uz upotrebu sile. Dakle, bojim se da se scenario ne ponovi – zaključuje Mihajilica.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije