Međutim, APK-ovi preuzeti sa ovih stranica zapravo kriju trojanca, dizajniranog za krađu osjetljivih korisničkih podataka.
Kada korisnici instaliraju ovakve aplikacije, trojanac može da prikuplja podatke za prijavljivanje za aplikaciju banke, prati aktivnosti u clipboard-u i bilježi pritiske tastera, kažu istraživači kompanije za sajber bezbjednost CTM360.
Prevara počinje na lažnim veb sajtovima koji liče na sajtove pouzdanih subjekata kao što su državne agencije, portali javnih službi ili čak Google Play prodavnica. CTM360 kaže da su identifikovali više od 6.000 lažnih veb stranica, koje se distribuiraju preko Meta Ads ili SMS poruka u kojima se nalaze linkovi koji vode do lažnih stranica. Prevaranti se oslanjaju na psihološke ili situacione faktore, i koriste taktike kao što su besplatne ponude, ekskluzivne pogodbe ili aplikacije neophodne korisnicima. Takođe, stvara se osjećaj hitnosti, potreba za brzom odlukom i djelovanjem, ograničenim vremenom trajanja ponude ili sigurnosnim upozorenjima.
Lažne aplikacije na lažnim veb stranicama izgledaju kao legitimne aplikacije, i po ikoni i po nazivu, ali su one zapravo trojanci dizajnirani da djeluju kao špijunski softver.
– Ove zlonamjerne aplikacije zahtijevaju opasne dozvole, uključujući pristup uslugama pristupačnosti. Ovo može izgledati bezopasno, ali zapravo omogućava malveru da snima sadržaj ekrana i nadgleda pritisak na tastere za osjetljive podatke kao što su podaci za prijavu i privatni ključevi, i kontinuirano prati sadržaj clipboard-a zbog krađe adresa kripto novčanika ili lozinki, i sve to bez eksplicitne dozvole korisnika – tvrde istraživači.
Pored toga, malver cilja određenu listu banaka zbog čega traži aplikacije banaka sa svoje liste na zaraženom uređaju. Zatim šalje kompletnu listu instaliranih aplikacija serveru napadača, provjerava da li na uređaju ima bilo koje aplikacije sa liste ciljanih banaka i čeka pravu priliku da ukrade korisničke podatke za prijavljivanje, navodi se u izvještaju CTM360.
Kada se trojanac instalira, hakeri ga mogu koristiti za krađu podataka od kojih mogu zaraditi na različite načine koji uključuju preuzimanje naloga, prikupljanje ličnih podataka, napade ransomware-a, presretanje SMS i MFA, prevare sa oglasima i botnet operacije i još mnogo toga, piše Informacija .
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu