Od određene partnerske bezbjednosne agencije očekujemo da do kraja marta dobijemo visoko sofisticiranu biometrijsku opremu putem koje ćemo biti u prilici da u roku od dva minuta utvrdimo identitet lica nad kojim vršimo obradu ili intervju. To će nam omogućiti i pristup bazi podataka ilegalnih migranata i na taj način ćemo moći da automatski otkrijemo i krenemo u otklanjanje eventualnih bezbjednosnih izazova ili prijetnji – rekao je Ujić u intervjuu Srni.
Do sada je, ističe on, proces uzimanja i razmjene biometrijskih podataka sa bezbjednosnim agencijama u BiH i inostranstvu bio veoma složen i spor, a sada će to biti mnogo brže i efikasnije, pri čemu će i inspektori ove službe u mobilnim timovima na terenu moći da koriste tu opremu.
Ujić podsjeća da je tokom proteklih godina Služba evidentirala kontinuirano povećanje legalnih migracionih kretanja u BiH za oko 20 do 25 odsto što je, kako je naveo, s aspekta BiH bilo dobro jer je riječ o poželjnom prilivu stranih gostiju, stranih studenata…
– Međutim, od prošle godine imamo problem ilegalnih migracija za koji je, prema jednim BiH bila spremna, a prema drugim nije, mada ja, govoreći u ime institucija BiH i službe kojom rukovodim, mislim da smo, s obzirom na kapacitete i resurse kojim raspolažemo, odgovorili svom zadataku. Samo u prošloj godini Služba je registrovala i uzela biometrijske podatke od 24.000 ilegalnih migranata – precizirao je Ujić.
On dodaje da je kriza krenula od marta prošle godine talasom migranata preko Crne Gore i istočne Hercegovine, a kasnije se prelila na takozvani drinski pojas, od Višegrada do Bijeljine.
Prema njegovim riječima, aspekt bezbjednosti najvažniji je za svaku zemlju, pa tako i za BiH, pogotovo ako se ima u vidu ta brojka od 24.000 ilegalnih migranata koji ulaze u BiH i u kojoj se zadržavaju od sedam do 30 dana, a ponekad i duže, jer su zemlje u okruženju, posebno Hrvatska, zatvarale svoju granicu radi migrantske krize.
– Ono što tvrdim sve vrijeme i što i danas ponavljam jeste da migrantni ne žele da trajno ostanu u BiH, ona za njih nije obećana zemlja, a teritorija BiH samo je tranzitno područje ka njihovom cilju, zemljama EU – kategoričan je direktor Službe za poslove sa strancima.
Ujić pojašnjava da je tokom prvog migrantskog talasa 2015. godine veliki broj članova migrantskih porodica već tada stigao u zemlje EU i te porodice su se tamo snašle, a prema podacima Službe – od pomenutih 24.000 migranata, njih čak 80 odsto zna svoju destinaciju, državu i grad u EU, i kreće se ka svojim porodicama, koje ih finansijski i logistički podržavaju sve vrijeme njihovog puta.
On smatra da je najbitnije da tokom prolaska i kratkotrajnog zadržavanja migranata na teritoriji BiH nije bilo većih bezbjednosnih prijetnji, mada su dolazili, najčešće, iz Sirije, Pakistana, Avganistana…
– Zahvaljujući efikasnoj saradnji Službe za poslove sa strancima sa ostalim agencijama za zaštitu zakona na nivou BiH i u entitetima, ali Evrope i svijeta, uspjeli smo da otkrijemo sva lica koja predstavljaju potencijalnu prijetnju po bezbjednost u BiH i da ih odvojimo i izolujemo u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, nakon čega je uslijedilo njihovo protjerivanje iz BiH i zabrana ulaska u BiH. Broj tih lica nije veliki, jer se ne radi samo i izbjeglim i raseljenim licima, nego je tu bilo riječi i o ekonomskim migrantima, pa čak i članovima takozvanog ‘Isila’, dakle govorimo o mješovitim migracijama – navodi Ujić.
Najveći problem sve vrijeme, upozorava on, predstavlja utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata, jer oni u 99 odsto slučajeva u momentu otkrivanja nemaju kod sebe nikakva identifikaciona dokumenta.
Prema njegovim riječima, drugi, takođe, bitan segment djelovanja Službe prema ilegalim migrantima svakako je humanitarni aspekt, u skladu sa svim konvencijama o zaštiti ljudskih prava, pri čemu je Služba sve vrijeme imala pomoć nevladinog sektora iz BiH, ali i međunarodne zajednice.
– U privremenim prihvatnim centrima u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu trenutno se nalazi oko 4.000 migranata i smatram da je to naš maksimum i da BiH više ne treba da širi smještajne kapacitete za tu kategoriju, koja u tim centrima ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu, osnovne higijenske uslove za privremeni boravak, hranu, lijekove, odjeću… Možda je i ovaj broj prevelik, i lično smatram da bi ga trebalo smanjiti s ciljem ubrzanja protoka ilegalnih migranata kroz BiH, a ne stvarati uslove za njihovo zadržavanje – navodi Ujić.
On poručuje da institucijama BiH ne treba finansijska pomoć sa strane da stvaraju uslove za boravak migranata u BiH, nego za jačanje kapaciteta nadležnih službi organa za prevenciju ilegalnih ulazaka u BiH.
Prema njegovim riječima, najviše doncija Službi stiglo je od Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a i Savjet ministara je odobrio prijem 12 novih inspektora koji su pojačali terensku kancelariju u Trebinju, jednu od ukupno 16 terenskih kancelarija u Službi za poslove sa strancima BiH.
Ujić precizira da je ukupna donacija IOM-a iznosila oko 500.000 KM, namijenjenih za smještaj pomenutih 12 inspektora, angažman 12 dodatnih inspektora, računarsku opremu, novi moderni server i dva kombi vozila.
On naglašava da je i Vlada Bugarske donirala 75.000 KM koji su namijenjeni za rekonstrukciju Imigracionog centra u Istočnom Sarajevu, čiju su opremu i namještaj u velikoj mjeri uništili migranti koji su ovisnici o teškim opojnim drogama.
– I pored, toga, mi i o tim ljudima vodimo brigu i obezbijedili smo im, u saradnji sa Bolnicom ‘Srbija’ i Domom zdravlja Istočno Sarajevo, adekvatnu ljekarsku pomoć i podršku, ukključujući i lijekove za njihovu hospitalizaciju i smirenje, a sve to mnogo košta. Migrant koji ne traži ljekarsku pomoć košta nas oko 30 evra dnevno, koliko košta smještaj, hrana, higijenska sredstva, odjeća… – rekao je Ujić.
On dodaje da se ove godine od EU očekuje oko pet miliona KM, koji će biti namijenjeni za jačanje tehničkih kapaciteta Službe, kao i Granične policije BiH, a Služba pomoć očekuje i od Fronteksa, koji bi trebalo da donira čitače otisaka prstiju, u vrijednosti od oko 150.000 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu