Prema objavljenom dokumentu, postoje dokazi da pretjerana upotreba mobilnih telefona smanjuje obrazovni učinak i da provođenje previše vremena za ekranom može da ima negativne efekte na emocionalnu stabilnost djece.
Poziv na zabranu pametnih telefona u učionicama jasan je znak da digitalna tehnologija u cjelini, uključujući i vještačku inteligenciju uvijek treba da bude u službi “humanocentričnog pogleda” na obrazovanje, a nikada ne zamjenjuju direktnu interakciju sa učiteljima.
Gardijan piše da Unesko upozorava zakonodavce na nepromišljeno prihvatanje digitalnih tehnologija, tvrdeći da je njihov pozitivan uticaj na ishod učenja i ekonomsku efikasnost može biti precijenjen, a da novo nije uvijek i bolje.
“Ne donose sve promjene napredak”
– Ne donose sve promene napredak. Samo zato što se nešto može uraditi, ne znači da treba da se radi – zaključuje se u izvještaju.
Kako se veliki deo obrazovanja premiješta u onlajn sferu, naročito na univerzitetima, Unesko poziva tvorce politika da ne zanemaruju “društvenu dimenziju” obrazovanja, koja uključuje direktno učenje licem u lice.
– Oni koji podstiču individualizaciju, možda potpuno gube iz vida šta je uopšte obrazovanje. Digitalna revolucija nosi nemjerljiv potencijal, ali baš kao što postoje upozorenja, kako bi trebalo da bude regulisano u društvu, slična pažnja mora da se pokloni načinu na koji se koristi u obrazovanju – kaže generalna direktorka Uneska Odri Azule.
Prekomjerna upotreba
Prekomerna ili neadekvatna upotreba tehnologije u učionici i kući, bilo da je riječ o pametnim telefonima, tabletima ili računarima, može da odvlači pažnju, ometa i tako ima odlučujući uticaj na učenje, ocjenjuju stručnjaci. U izvještaju se navodi velika međunarodna studija koja je proučavala rezultate niza istraživanja i koja je ukazala na “negativnu povezanost” između pretjerane upotrebe digitalne tehnologije i učinka učenja.
Iako tehnologija može da potencijalno otvori prilike za učenje za milione ljudi, nemaju svi istu korist od nje, pa mnogi siromašniji ljudi širom svijeta bivaju isključeni. Infrastruktura za digitalno obrazovanje je skupa, a cijena koju plaća životno okruženje često se potcenjuje.
Malo je istraživanja koja nedvosmisleno ukazuju na to da digitalna tehnologija značajno dodaje na vrijednosti obrazovanju, navodi Unesko u izvještaju Svjetskog obrazovnog monitoringa za 2023. godinu. Veliki dio dokaza u prilog toj tezi dobijen je u istraživanjima koja su finansirale privatne kompanije. Njihov rastući uticaj na obrazovnu politiku u zemljama širom svijeta je “razlog za zabrinutost”, dodaje se u izvještaju.
Na osnovu analize 200 obrazovnih sistema širom svijeta, Unesko procjenjuje da je svaka šesta država zabranila pametne telefone u školama ili kroz zakone ili kroz pravilnike. Među njima je i Francuska, koja je to pravilo uvela 2018, kao i Holandija, gdje će odluka stupiti na snagu 2024. godine, piše Euronjus Srbija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu