Zajednička je poruka stručnjaka i privrednika sa nedavno održane konferencije drvoprerade, šumarstva, ekologije i enterijera u Banjaluci „Ljudi, drvo, namještaj“.
Mada je drvna proizvodnja još jedan od rijetkih razvijenih sektora u najvećem gradu Srpske, to neće mnogo značiti u skorijoj budućnosti, ako firme ne uvedu informacione tehnologije kao sastavni dio svog rada.
Kako ocenjuju, informacione tehnologije, novi softveri i optimizacija procesa proizvodnje, mogu značajno unaprijediti drvoprerađivački sektor, povećati profit, broj zaposlenih u ovoj oblasti, ali i plate radnika.
Firme koje rade na klasičan način u nekom narednom periodu stvarno neće moći tako da funkcionišu, pogotovo oni koji se bave isključivo preradom drveta bez dodatne finalizacije. Oni neće više biti konkurent na tržištu, ni domaćem, ni stranom – upozorio je Zoran Vuković, predsjednik udruženja šumarstva i prerade drveta “Interfob“ koje već 11 godina organizuje ovaj događaj.
Da je sve ovo relano izvodivo, i dobar put ka smanjenju troškova, pokazali su i na primjeru četiri preduzeća u kojima su sproveli sistem „E learning“. Sa postojećim kadrom, a uz prave alate i onlajn komunikaciju, ova preduzeća ostvarila su uštede između 20 i čak 50 odsto.
– Znači, bez velikih investicija, samo modernim pristupom, dobrim rasporedom mašina i ljudi, mogu se uštediti značajne pare i tako povećati plata radnicima, a da se za to ne moraju izdvajati dodatna sredstva. Sve bukvalno potiče iz te optimizacije procesa proizvodnje, smanjuju se troškovi na minimum, prazni hodovi i greške, čime će i kupci biti prezadovoljni- naglasio je on.
U Srpskoj je trenutno više od 60 odsto preduzeća koja nude samo klasičnu pilansku građu i poluproizvode i upravo njima su i upućene ove smernice. Ako ne uđu u nove tokove, upozorava Vuković, firme će za nekoliko godina imati velike probleme od samog procesa proizvodnje, troškova, nedostatka kadra i teško da će „preživjeti“.
– Slična situacija je i u Banjaluci, možda je još i alarmantnije jer se ovaj grad odredio da bude više administrativni centar, pa se većina prerađivačkih preduzeća može naći u okolnim mjestima. Sam drvoperađivački sektor u gradu sveden je na petanestak firmi, od kojih se ističe možda pet koje su uvele nove tehnologije, od CNC mašina, softvera, lepila, lakova i koje razumeju značaj ovoga o čemu govorimo – naglašava Vuković.
Na tržištu nema prostora za one koji ne znaju i ne usavršavaju se, poručuje i Vojo Petković, član Drvo klastera Banjaluka koji više od decenije okuplja preduzeća koja proizvode namještaj.
– Određeni broj proizvođača je svakako spreman da prihvati ove novine, oni koji su registrovani i imaju planove razvoja vrlo su zainteresovani, ali pitanje je kakav vid podrške mogu dobiti od zajednice. Teret na leđima im je veliki, prvo trebaju voditi “borbu” sa firmama iz sive zone da dođu do posla, a sa druge strane moraju biti u toku, pratiti trendove u opremi i načinu prodaje- rekao je Petković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu