Guverner Džej Inzli u utorak je potpisao zakon kojim se legalizuju “organska redukcija” i “tečna kremacija”, proces razgradnje u vodi i lužini (bazi), koji se tehnički naziva i alkalna hidroliza, kao alternativa sahrani ili kremiranju.
Treba istaknuti da se Inzli bori za predsjedničku nominaciju 2020. kroz platformu zaštite okoline. Zagovornici ideje i njihove pristalice smatraju da će se “prirodnom organskom redukcijom”, kako se kompostiranje češće naziva, po tijelu uštediti otprilike tona emisije ugljika, a “tečnom kremacijom” se proizvode tek četvrtina emisije ugljen dioksida u odnosu na uobičajenu kremaciju.
Riječ je o mladoj i novoj metodi sahrane, odnosno zbrinjavanja ostataka nakon smrti, čiji zagovornici tvrde da je jeftinija i ekološkija od tradicionalne sahrane ili kremiranja.
Crkva protiv
I dok je “tečna kremacija” već legalna u osam američkih saveznih država, “organska redukcija” je novost. Nastala je kao plod sedmogodišnjeg istraživanja preduzetnice Ketrin Spejd i grupe naučnika koje je angažovala kako bi dokazala da je zamisao o pretvaranju tijela u gnojivo sigurna i izvediva. Voditelj tima je univerzitetska profesorka održive i organske poljoprivrede Lin Karpenter-Bogs, koja vodi istraživanja unutar firme.
Zakon o “organskoj redukciji”, koji će na snagu stupiti 1. maja 2020, utire put poslovanju Spejdine kompanije u Sijetlu.
Prijedlog zakona kojim se odobrava ova praksa prošao je u vašingtonskom senatu i domu uz jaku dvostranačku podršku, ali Katolička crkva se protivi postupcima, “tečnoj kremaciji” i “organskoj redukciji”, uz objašnjenje da zakon ne pokazuje poštovanje prema pokojnicima.
Ketrin Spejd je s timom naučnika najprije morala dokazati da raspadanje tijela u tlu zadovoljava sve zakonske standarde kada su u pitanju opasni nusproizvodi, poput patogena, metala i ostalih onečišćivača koji bi mogli naškoditi okolini, prenose hrvatski portali.
Krug života
Vašingtonska pogrebna preduzeća podijeljena su kada je riječ o novoj praksi. Na nacionalnom nivou, treba se sjetiti da su se brojne pogrebne firme tradicionalno protivile kremiranju, no praksa spaljivanja tijela počela se prihvatati šezdesetih godina prošlog vijeka.
U državi Vašington se kremira 78 odsto pokojnika, po čemu je ta savezna država prva u zemlji. Vašington njeguje snažnu ekološku etiku, a i vrlo malo ljudi učestvuje u klasičnim religijskim obredima, što je bez sumnje pridonijelo usvajanju zakona o “ljudskom kompostiranju”.
Metodom “rekompostiranja” (recomposing) tijelo će se ubrzano raspadati i postepeno “pretvarati” u zemlju. Dobijeni materijal moći će se koristiti za uzgajanje drveća, cvijeća i uopšte novog života.
Transformacija tijela u zemlju događa se unutar naših višekratnih, heksagonalnih posuda za kompost. Kada proces završi, porodica može uzeti dio zemlje koja je nastala, a vrtovi u koje će se ta zemlja staviti podsjećaće nas na krug života – pojasnili su iz kompanije “Rekompoz”.
Transformacija
Tokom procesa transformacije koristi se opna dimenzija 1×3 metra, napunjena organskim ostacima od stabala, drvenom piljevinom i slamom.
– Njima se dodaju termofilne bakterije, s povremenim usisavanjem vazduha kako bi se smjesa promiješala. Uz trajnu temperaturu od 5 Celzijevih stepeni događa se transformacija. Za cijeli proces potrebno je mjesec dana i proizvede se nešto manje od prostornog metra komposta. U slučaju da pokojnik ima neke neorganske dijelove tijela, poput umjetnog kuka, oni se skeniraju i recikliraju – kažu iz “Rekompoza”.
Oni smatraju da je briga o smrti temeljni dio života.
– Osim osmišljavanja sistema koji nas nježno vraća zemlji, težimo tome da ovo iskustvo učinimo što jasnijim i značajnijim za sve učesnike. Riječ je o prvom prirodnom organskom pogrebnom poduzeću za smanjenje otpada u zemlji. Postupak će se naplaćivati oko 5.500 dolara, što jeste visoka cifra, ali je još uvijek manja od 7.000 dolara prosječnih troškova sahrane – poručuje Spejdova, te dodaje da će posao pokrenuti u roku od dvije godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu