Prema njegovim riječima, čišćenje međuzubnih prostora može da dovede do ozbiljnih problema, i podsjeća da pored konca, prostor između zuba može da se čisti i interdentalnim četkicama.
– Kada se ne koristi konac ili interdentalne četkice, dolazi do nakupljanja plaka – bakterije koje se zadržavaju i stvaraju kamenac. Može da se stvori i karijes između zuba. On se ne vidi odmah ali on polako uništava zubnu gleđ. Dolazi i do upale desni a ako desni krvare, to je znak da nešto nije u redu. Pritom, dugotrajna upala desni može da dovede do paradentoze, odnosno gubitka zuba – navodi dr Anđelković i podsjeća da ostaci hrane trule između zuba i uzrokuju neprijatan miris.
Prema njegovim riječima, konac za zube, interdentalne četkice ili oralni tuš treba koristiti svaki dan.
Obmotati ga oko prstiju, ostavljajući 2 do 3 centimetara za rad
Lagano provući konac između zuba i saviti ga u obliku slova C oko jednog zuba
Povući gore pa dole, a ne lijevo-desno, kako bi se uklonio plak i ostaci hrane
Koristi čist dio konca za svaki sljedeći zub
Dr Aleksandar Anđelković kaže da, ukoliko je nekom u početku teško da to čini sa koncem, može da proba sa držačem konca ili interdentalnom četkicom.
Kada se i kako koristi voda za ispiranje usta?
Objašnjava da je u održavanju oralne higijene korisna i vodica za ispiranje usta ukoliko:
postoji problem sa lošim zadahom, upalom desni ili povećanim rizikom od karijesa
koristi se kao dodatak pranju zuba, a ne kao zamjena
sadrži fluor (za jačanje zuba) ili antibakterijske sastojke
Međutim u određenim situacijama, kako objašnjava, može da bude štetna.
To se dešava ako:
sadrži previše alkohola
se koristi odmah poslije pranja zuba, jer može da ispere zaštitni sloj paste sa fluourom
Čišćenje zuba koncem sprečava moždani udar
Da dobra oralna higijena nije korisna samo za zube, već i da čuva kardiovaskularno zdravlje, dokazuje sve više studija.
Preliminarni nalazi studije koja je objavljena početkom ove godine sugerišu da čišćenje zuba koncem može da smanjiti rizik od moždanog udara, čak i kada se to čini samo jednom nedjeljno.
Studija Američkog udruženja za moždani udar pokazala je da čišćenje zuba koncem može da spriječi nastanak krvnih ugrušaka, smanjujući rizik od komplikacija poput moždanog udara.
Istraživači su željeli da ispitaju vezu između navika oralne higijene – čišćenja koncem, četkanja i posjeta stomatologu – i rizika od moždanog udara zbog globalne prevalencije oralne infekcije, rekao je vodeći autor studije Souvik Sen, predsjednik odjeljenja za neurologiju u Prisma Health Richland Bolnica i Medicinski fakultet Univerziteta Južne Karoline.
Naučnici su izvukli podatke o više od 6.000 ljudi uključenih u studiju o riziku od ateroskleroze u zajednicama, opsežnom ispitivanju rizika od kardiovaskularnih bolesti i prevalencije u SAD. Učesnici su prijavili učestalost upotrebe zubnog konca, navike pranja zuba ali i krvni pritisak, šećer u krvi, holesterol, navike pušenja, indeks tjelesne mase, obrazovanje i posjete stomatologu.
Poslije 25 godina, 434 učesnika su dobila moždani udar. Od tih moždanih udara, 147 je bilo izazvano većim moždanim ugrušcima arterija, 97 je nastalo zbog krvnih ugrušaka koji su se razvili u srcu, a 95 je rezultat ugrušaka u malim krvnim sudovima u mozgu. Ukupno 1.291 učesnik je doživio atrijalnu fibrilaciju (ili AFib), koja remeti normalan protok krvi.
Na osnovu ovih podataka, istraživači su otkrili da je čišćenje koncem povezano sa 12 odsto smanjenim rizikom od AFib. Takođe je bilo povezano sa 22 odsto odnosno 44 odsto manjom šansom za ishemijski moždani udar, i kardioembolijskim moždanim udarom, kada ugrušak nastaje u srcu. Veze su postojale nezavisno od redovnog pranja zuba i rutinskih posjeta stomatologu.
Konac sprečava skupljanje bakterija
Dok je čišćenje koncem jednom nedjeljno bilo povezano sa manjim rizikom od moždanog udara, studija je takođe zaključila da što se češće čiste zubi koncem, veće su šanse za smanjenje moždanog udara.
– Čišćenje koncem može da smanjiti rizik od moždanog udara jer pomaže u sprečavanju nakupljanja bakterija koje se mogu pojaviti kada čestice hrane ostanu između zuba – objasnio je Šac:
– Ove bakterije mogu ući u mozak ili krvotok, izazivajući upalu krvnih sudova koja može da izazove krvne ugruške. To može dovesti i do hronične upale povezane sa bolešću desni, koja je povezana sa lošim kardiovaskularnim zdravljem. Ovo povećava rizik od iznenadnih vaskularnih događaja, moždanog udara, pa čak i srčanog udara, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu