Upotpunjujući štetu od pandemije, ruska invazija na Ukrajinu povećala je usporavanje globalne ekonomije, koja ulazi u ono što bi moglo postati dugotrajan period slabog rasta i povišene inflacije, navedeno je u najnovijem izvještaju Svjetske banke.
Takva ekonomska kretanja povećavaju rizik od stagflacije, sa potencijalno štetnim posljedicama za ekonomije sa srednjim i niskim prihodima.
Stagflacija je stanje države ili područja monetarne unije u kojem je privreda istovremenu u stanju stagnacije i inflacije.
Svjetska banka očekuje da će globalni rast pasti na 2,9 odsto u 2022. godini, znatno niže od 4,1 odsto koliko su iznosile projekcije u januaru.
Očekivanja su da će se ekonomije kretati tim tempom u periodu od 2023. do 2024. godine jer rat u Ukrajini kratkoročno uzrokuje poremećaje aktivnosti, investicija i trgovine, potražnja nestaje, a sporo napreduje prilagođavanje fiskalne i monetarne politike.
Kao rezultat štete od pandemije i rata, nivo dohotka po glavi stanovnika u ekonomijama u razvoju ove će godine biti skoro pet odsto ispod trenda prije pandemije.
– Rat u Ukrajini, blokade u Kini, poremećaji u lancu nabavke i rizik od stagflacije koče rast. Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći – rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpas.
Malpas smatra da je potrebno hitno potaknuti proizvodnju i izbjeći trgovinska ograničenja.
– Promjene u fiskalnoj, monetarnoj, klimatskoj i dužničkoj politici potrebne su kako bi se države suprotstavile pogrešnoj alokaciji kapitala i nejednakosti – istakao je predsjednik Svjetske banke.
Ekonomije u razvoju moraće uravnotežiti potrebu za osiguranjem fiskalne održivosti s potrebom da ublaže efekte kriza koje pogađaju najsiromašnije građane.
– Korištenje kredibilnih okvira monetarne politike i zaštita nezavisnosti centralnih banaka mogu efikasno usidriti inflaciona očekivanja i smanjiti količinu pooštravanja politike koja je potrebna za postizanje željenih efekata na inflaciju i aktivnost – kazao je Ajhan Kose, direktor Grupe za ekonomske projekcije Svjetske banke.
Trenutno ekonomija liči na onu iz 1970-te u tri ključna aspekta: upornim poremećajima na strani ponude koji podstiču inflaciju, čemu prethodi produženi period visoko prilagodljive monetarne politike u velikim naprednim ekonomijama, mogućnostima za slabljenje rasta, ranjivosti sa kojima se tržišta u razvoju suočavaju uzimajući u obzir pooštravanje monetarne politike koje će biti potrebne za obuzdavanje inflacije.
Analitičari Svjetske banke očekuju da će se globalna inflacija umanjiti sljedeće godine, ali će vjerovatno ostati iznad ciljane inflacije u mnogim ekonomijama.
U izvještaju se napominje da bi, ako inflacija ostane povišena, ponavljanje rješavanja prethodne epizode stagflacije moglo dovesti do oštrog globalnog pada zajedno s finansijskim krizama na nekim tržištima i ekonomijama u razvoju, prenosi Kliks.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu