Pokazao je rano talenat za umjetnost, ali je do ranih dvadesetih na kraju diplomirao kao pilot lovac.
Nedugo nakon diplomiranja pozvan je da se takmiči za priliku da ode u svemir. Bio je uspješan i pridružio se prvoj klasi od 20 kosmonauta, zajedno sa Jurijem Gagarinom, koji je postao prvi čovjek u svemiru.
U ovoj fazi niko nije znao kako će ljudsko tijelo odgovoriti na boravak u svemiru. Zato su kosmonauti bili podvrgnuti režimu intenzivnog treninga, koji je testirao njihove fizičke i mentalne granice.
– Morali smo biti u odličnoj fizičkoj formi. Svakog dana sam trčao najmanje pet kilometara i plivao 700 metara – rekao je Leonov.
On je na današnji dan, 18. marta 1965. postao prva osoba koja je šetala svemirom.
Leonov je trebao da napravi šetnju u misiji Vostok 11, ali je ova misija otkazana, pa se istorijski događaj desio na letu Voshod 2.
Privezan za svemirsku letjelicu kablom dužine skoro pet metara, zakoračio je iz vazdušne komore i lebdio iznad Zemlje. Planeta se prostirala u svim pravcima poput veličanstvene panorame. Leonov je 2014. godine za BBC rekao da se zbog toga osjećao „poput zrna pijeska”.
Međutim, prvi izlet van svemirske letjelice nije prošao kako je planirano – Leonov je ubrzo primjetio da mu se odijelo nadulo.
– Ruke su mi iskliznule iz rukavica, stopala iz čizama. Odijelo mi se olabavilo oko tijela – rekao je Leonov.
Vratio se nakon 12 minuta “šetnje” u letjelicu, ali tek nakon što je iz svog skafandera ispustio polovinu vazduha, zbog čega je osjetio rane simptome dekompresijske bolesti, poznate i kao „zavoji”.
Misija je naletjela i na druge vanredne situacije nakon šetnje svemirom. Kosmonauti su morali da se vrate na Zemlju ručnim upravljanjem, a ne automatskom kontrolom. Uspjeli su, ali je letjelica sletjela u zavijane planine Urala, daleko od predviđenog mjesta slijetanja.
Leonov i kolega, član posade, Pavel Beljajev morali su da izdrže izuzetno ledene uslove dok ih spasilačka grupa nije locirala.
Njegovo drugo putovanje u svemir je bilo jednako značajno kao i prvo. Komandovao je 1975. godine sovjetskim dijelom misije Apolo-Sojuz, Sojuz 19, prvog zajedničkog projekta SSSR i SAD.
Od 1976. do 1982. Leonov je bio komandir tima astronauta i zamjenik direktora u Centru za obuku “Yuri Gagarin Cosmonaut Training Center”.
Penzionisao se 1991, a preminuo 2019. godine u Moskvi.
Ostali događaji na današnji dan
1871. – U Parizu, radnici počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna;
1919. – Osnovan je fudbalski klub Valencia CF, tačnije osnovao ga je Oktavio Augusto Milego, prvi predsjednik kluba, a tu čast je dobio bacanjem novčića u vazduh;
1939. – Frenk Sinatra je snimio svoju prvu pjesmu. Bila je to “Our Love”, a paratio ga je “Frank Mane Band”;
1956. – Umro Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički;
1956. – Rođen Jan Ingemar Stenmark, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih alpskih skijaša u istoriji, a proglašen je i najboljim švedskim sportistom svih vremena;
1962. – Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti;
1994. – Bosna i Hercegovina i Hrvatska u Vašingtonu, u prisustvu predsjednika SAD Bila Klintona, potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH;
1999. – Kosovski Albanci potpisali, na pregovorima u Rambujeu kod Pariza, mirovni sporazum. Srpska delegacija odbila vojni dio sporazuma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu