Svijet

(VIDEO) 5. mart kroz istoriju: Bostonski pokolj

Bostonski pokolj, čuveni sukob engleskih vojnika i američkih patriota bio je uvod u američku revoluciju (1775-1783).

Bostonski pokolj
FOTO: WIKIPEDIA

Mladi učenik Edvard Geriš se na današnji dan, 5. marta, 1770. godine obratio činovniku na King ulici kako bi isplatio dug njegovom šefu. Kada se počeo derati, engleski stražar je napustio svoje mjesto ispred carinarnice kako bi istukao dječaka. Geriš je pobjegao, ali se uskoro vratio s nekoliko prijatelja. Zajedno su počeli bacati na vojnike grudve snijega, led i smeće.

Kapetan Tomas Preston je doveo pojačanje od osam vojnika. Rulja građana je postajala sve veća i nastavila je bacati stvari na britanske vojnike. Kapetan je naredio vojnicima de ne pucaju, ali ga vojnici nisu dobro čuli i počeli su pucati na građane. Ukupno je ubijeno pet Amerikanaca, a šestorica su bila ranjena.

Sudski proces nakon pokolja je bio održan na građanskom sudu sa porotom sastavljenom od lokalnih građana. Džon Adams je bio advokat vojnicima. Sud je odlučio da je šest vojnika nevino, a dvojica kriva za ubistvo. Kasnije je odlučeno da je i Tomas Preston nevin nakon što porota nije mogla utvrditi da li je vojnicima naredio ili ne da pucaju na građane.

Džon Adams je kasnije rekao da je Amerika bila utemeljena na noć Bostonskog pokolja.

Samjuel Adams je nazvao ovaj događaj Bostonski pokolj (The Boston Massacre) i upotrijebio taj izraz u svrhe propagande. Tvrdio je da značaj događaja nije bio broj poginulih, nego učestvovanje običnih Amerikanaca u važnom revolucionarnom događaju.

Nakon sahrane petorice ubijenih, na kojoj je bila prisutna najveća grupa ljudi u istoriji sjevernoameričkog kontinenta, Bostonci su se skupili kod crkve i zahtijevali da engleski vojnici napuste grad.

Rat između Velike Britanije i njenih 13 kolonija u Sjevernoj Americi počeo je 1775. i trajao šest godina. Međutim, tek 1783. godine su Pariskim mirom stvorene SAD.

Pročitajte još

Ostali događaji na današnji dan

1832. – U Beogradu počela da radi prva štamparija u Srbiji, a prva štampana knjiga je bila “Sabor istine i nauke” Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831;

1918. – Boljševička Rusija premjestila glavni grad iz Petrograda u Moskvu;

1936. – Poletio je prvi prototip čuvenog britanskog lovačkog aviona Supermarin spitfajer. Smatra se jednim od najuspjelijih i najpoznatijih lovačkih aviona svih vremena;

1946. – Vinston Čerčil u svom dugom govoru na Vestminster koledžu u Fultonu (Misuri) upotrijebio izraz “željezna zavjesa”;

1952. – Rođen Petar Borota, srpski i jugoslovenski fudbaler, golman;

1960. – Alberto Korda snimio kultnu fotografiju Guerrillero heroico (Herojski gerilac), koja prikazuje marksističkog revolucionara Če Gevaru;

1975. – Kuvajt nacionalizovao naftnu industriju, uključujući imovinu britanskih naftnih kompanija;

1999. – Odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, grad Brčko dobio je status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine;

2001. – Predsjednici Jugoslavije i Republike Srpske Vojislav Koštunica i Mirko Šarović u Banjaluci potpisali Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza Jugoslavije i RS;

2006. – Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Babić počinio samoubistvo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu