Svijet

(VIDEO) 8. januar kroz istoriju: Rođen Elvis Prisli

Elvis Aron Prisli je bio američki muzičar, “kralj roka”, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka.

Elvis Prisli u filmu JAILHOUSE ROCK
FOTO: TURNER CLASSIC MOVIES/YOUTUBE/SCREENSHOT

Kulturna ikona i jedan od simbola popularne muzike XX vijeka rođena je na današnji dan, 8. januara 1935. godine.

Svojim nastupima i popularnošću napravio je revoluciju u popularnoj kulturi, postavši prva muzička zvijezda koja je stekla nesvakidašnju slavu na globalnom nivou, uz to uživajući status seks simbola i izvođača koji je napravio prekretnicu u sferi muzike kao kulturološke grane.

Njegov način izvođenja i energični pokreti učinili su ga jednim od najpopularnijih izvođača, ali i najkontroverznijih. Jedno vrijeme je na TV-u bilo zabranjeno snimati Elvisa niže od struka na njegovim nastupima zbog neprikladne koreografije i plesnih pokreta, ali je ubrzo ukinuta zabrana.

Filmsku karijeru je započeo 1956. filmom “Voli me nježno”.

Uglavnom je igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, ali s naslovnim pjesmama koje su redovno postajale hit. U periodu od 1957. do 1966. Prisli se nalazio na listi 10 najkomercijalnijih američkih glumaca.

Godine 1975. nastaju ozbiljni zdravstveni problemi, dijabetes, gastritis, a pridružuje se i droga od koje je Prisli postao zavisan. Dvije godine kasnije doživljava srčani udar, ali ne mijenja način života. Zbog prekomjerne upotrebe droge Elvis 16. avgusta 1977. pada u duboku komu. Doktori pokušavaju da mu spasu život, bezuspješno.

Elvis je još za života postao legenda: za 20-ak godina rada objavio je 97 ploča, a na vrhovima top-lista proveo čak 996 nedjelja. Prodao je više od 700 miliona ploča i igrao u 33 filma.

Američki predsjednik Džimi Karter je dao izjavu kojom je odao počast Presliju kao osobi koja je zauvijek promijenila lice američke popularne kulture.

Sahranjen je 18. avgusta pored majke. Na posljednjem ispraćaju i povorci od Grejslenda, njegovog imanja, do groblja bilo je oko 80 000 ljudi.

Pročitajte još

Ostali događaji na današnji dan

1297. – Italijanski plemić Frančesko Grimaldi uspostavio je u Monaku dinastiju Grimaldi, koja je i danas na vlasti. Prerušen u kaluđera Grimaldi je krišom ušao u tvrđavu Monako koja je bila pod vlašću Đenove, a potom pustio unutra svoje vojnike i osvojio tvrđavu. Kao Renije Prvi vladao je do smrti 1314;

1324. – Umro Marko Polo, venecijanski trgovac i istraživač, koji je sa ocem i stricem bio jedan od prvih Evropljana sa zapada koji su putovali Putem svile do Kine;

1642. – Umro Galileo Galilej, italijanski fizičar i astronom;

1889. – Statističar Herman Holerit je patentirao tabelarnu mašinu;

1942. – Rođen Stiven Hoking, engleski teoretski fizičar. Unaprijedio je razumijevanje prostora, vremena i prostor-vrijeme singulariteta;

1984. – Rođen Kim Džong Un, sjevernokorejski vođa;

1994. – Ruski kosmonaut Valerij Poljakov započeo boravak na svemirskoj stanici “Mir”, na kojoj ostaje do 22. marta 1995, odnosno rekordnih 437 dana u svemiru.

1998. – Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen je na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svjetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šestoro ljudi. Dvije zgrade sa više od sto spratova srušene su 11. septembra 2001. u samoubilačkom terorističkom napadu sa dva oteta aviona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu