Svijet

(VIDEO) 30. januar kroz istoriju: Krvava nedjelja

Trinaestoro ljudi je ubijeno, a 15 ranjeno nakon što su pripadnici Padobranskog puka Britanske vojske zapucali na demonstrante i borce za građanska prava u Bogsajdu, većinski katoličkom dijelu Londonderija.

sjećanje na Krvavu nedjelju u Sjevernoj Irskoj
FOTO: STR/EPA

Desilo se to na današnji dan, 30. januara 1972, koji je ostao upamćen kao Krvava nedjelja jedan od najmračnijih dana tokom „Nevolja” u Sjevernoj Irskoj.

Pet mjeseci ranije, u avgustu 1971, u atmosferi sve težeg nasilja i češćih bombaških napada u Sjevernoj Irskoj, usvojen je novi zakon koji je vlastima dao ovlašćenje da zatvore ljude bez suđenja – tzv. interniranje.

Oko 15.000 ljudi okupilo se u kvartu Kregan u Deriju 30. januara 1972. ujutro da bi učestvovali u protestnoj šetnji za odbranu građanskih prava. Međutim, šetače su zaustavile vojne barikade.

Poslije neprestanih koškanja između mase i vojske, vojnici iz Padobranskog puka počeli su da hapse demonstrante.

Krenule su da lete kamenice, a vojnici su odgovorili ispaljivanjem gumenih metaka, suzavcem i vodenim topom i na kraju bojevom municijom.

Prema dokazima koja je sakupila vojska, iz naoružanja je otvorio vatru 21 vojnik, ispalivši ukupno 108 metaka. Otvaranje vatre dovelo je do masovnog izliva bijesa u Deriju i okolini. Bijesna rulja u Dablinu spalila je britansku ambasadu do temelja.

Vlada je dan poslije Krvave nedjelje saopštila da će biti pokrenuta istraga koju će voditi Lord vrhovni sudija lord Vidžeri. Vidžerijev tribunal uglavnom je vojnike i britanske vlasti oslobodio krivice, mada je opisao da se otvaranje vatre vojnika „graniči sa nesmotrenošću”.

Ovu odluku su porodice žrtava ocijenile kao zataškavanje, provevši godine i godine u borbi za otvaranje nove javne istrage. Čekale su skoro pola stoljeća da bi vidjele hoće li biti podignute optužnice protiv počinilaca.

Državno tužilaštvo Sjeverne Irske je u julu 2021. saopštilo je da postoji dovoljno dokaza da se podigne optužnica protiv jednog padobranca – poznatog samo kao Vojnik F – za ubistvo Džejmsa Reja i Vilijama Mekinija. On je optužen i za pokušaj ubistva Patrika O'Donela, Džozefa Frila, Džoa Mahona i Majkla Kvina.

Ubrzo potom je saopšteno da Vojniku F ipak neće biti suđeno poslije nove odluke Javnog tužilaštva.

Pročitajte još

Ostali događaji na današnji dan

1595. – Prvi put izvedeni “Romeo i Julija”, tragedija Vilijema Šekspira;

1847. – Grad Jerba Buena u Kaliforniji dobio naziv San Francisko;

1889. – Nadvojvoda Rudolf, nasljednik austro-ugarskog prijestolja, pronađen mrtav u dvorcu Majerling, zajedno s ljubavnicom Marijom Vetserom;

1930. – Rođen Džin Hekmen, američki glumac;

1956. – Rođen Darko Rundek, hrvatski muzičar, pjesnik, reditelj i glumac, jedan od osnivača grupe „Haustor“;

1969. – Održan je posljednji javni nastup “Bitlsa”, na krovu njihove produkcijske kuće „Epl rekords“ u Londonu;

1991. – Umro Džon Bardin, američki naučnik, dobitnik dvije Nobelove nagrade za fiziku, 1956. i 1972. godine;

2000. – Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke rijeke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao ekološku katastrofu. U riječni sliv je ispušteno 120 tona cijanida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu