U relativno kratkom dopisu, koji sadrži stranicu i pet redaka, Peđa Grbin se najprije poziva na član 96. stav 1. Ustava, koji propisuje da predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, dok stav 2. kaže da predsjednik Republike nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranici i o tome obavještava Hrvatski sabor.
Osim toga, citiraju se zakoni koji Ustavnom sudu daju nadležnost kontrole ustavnosti i zakonitosti izbora, a potom zakoni koji propisuju uslove za kandidate za zastupnike u Saboru.
Članovi SDP koji su proučavali ustavnu poziciju ove neobične kandidature kažu da je ustavna odredba iz člana 96, koja kaže da predsjednik ne može obavljati nijednu drugu profesionalnu ili javnu dužnost, ista kao što je bila u vrijeme polupredsjedničkog sistema, kada je predsjednik Republike bio Franjo Tuđman.
Jedina je razlika, kaže sagovornik iz SDP, u tome što je predsjednik tada mogao biti član i predsjednik političke stranke, piše Jutarnji list.
Podsjeća da je Tuđman na izborima 1992. i 1995. kao predsjednik države bio nosilac i kandidat na HDZ-ovim listama, te da je Vlatko Pavletić kao predsjednik Sabora obavljao i dužnost predsjednika Republike nakon što je Tuđman umro, a istovremeno bio HDZ-ov kandidat na izborima za Sabor u 7. izbornoj jedinici. Pošto je HDZ izgubio izbore, Pavletić je mandat za sastavljanje Vlade povjerio Ivici Račanu.
– Ustavni sud ne može drugačije ocijeniti ovu situaciju osim da kaže kako ono što je dopušteno HDZ nije dopušteno SDP – zaključio je on.
Ustavni sud Hrvatske saopštio je da će se u ponedjeljak, 18. marta, izjasniti o najavi kandidature predsjednika Zorana Milanovića na predstojećim parlamentarnim izborima na listi SDP.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu