Jedan od najvećih iskoraka koji je dobojska Bolnica do sada napravila, svakako je otvaranje ove sale, što je umnogome olakšalo pacijentima dobojske regije koji na liječenje više ne moraju da idu u druge zdravstvene ustanove.
Dr Milan Blagojević, načelnik Službe za internu medicinu i angio-salu, naglašava da su, još dok je bolnica bila u starom objektu, postojale inicijative za otvaranje angio-sale.
– Međutim, idealan momenat je bio izgradnja potpuno novog objekta bolnice. Time su naši pacijenti, pored mnogo boljih i komfornijih uslova, dobili i mnogo kvalitetniju zdravstvenu uslugu. A to je omogućeno upravo prelaskom u novi objekt i početkom rada angio-sala – kaže Blagojević.
Objašnjava da je angio-sala mjesto gdje se može raditi dijagnostika, ali i intervencije, odnosno terapijski postupci.
– Sa aspekta dijagnostike, imamo mnogo pacijenata kojima je potrebno utvrditi da li imaju suženje na koronarnim krvnim sudovima, odnosno na arterijama koje ishranjuju sam srčani mišić. Pacijenti koji zahtijevaju intervencije na srčanim zaliscima, prije nego što dođu na kardiohiruršku operaciju, moraju imati urađenu koronarografiju. Ranije su naši pacijenti zbog toga morali da idu u UKC Srpske – kaže Blagojević.
S obzirom na tamošnje poprilično duge liste čekanja, početkom rada angio-sale u dobojskoj Bolnici, ova usluga je pacijentima postala mnogo dostupnija.
– Praktično, kod nas je lista čekanja na koronarnu angiografiju do mjeseca dana. To znači da pacijent koji se prijavi početkom mjeseca, do kraja mjeseca dobije ovu vrstu usluge – objašnjava Blagojević.
S druge strane, pacijenti koji se prime kao hitni slučajevi, sa kliničkom slikom akutnog infarkta miokarda, praktično odmah ili narednog dana, ukoliko to dozvoljava njihovo zdravstveno stanje, dobijaju koronarnu angiografiju i implantaciju stenta.
– Stent je mala metalna mrežica koja se nalazi skupljena na balonu. Suženo mjesto koje otkrijemo koronarografijom, odmah proširimo balonom i tu metalnu mrežicu naduvamo. Ona ostaje zalijepljena na unutrašnjoj površini krvnog suda i to suženo mjesto eliminišemo. Na taj način pacijentu poboljšamo simptome i on, oporavljen, vrlo brzo može da ide svojoj kući i da nastavi sa normalnim svakodnevnim radom – ističe dr Blagojević.
A statistika pokazuje da otprilike trećina pacijenta kojima se uradi koronarografija, zahtijevaju ugradnju stenta.
– Druga trećina su pacijenti kojima je potrebna preoperativna koronarografija kako bi otešli na operaciju srčanih zalistaka ili pacijenti kojima otkrijemo tešku trosudovnu koronarnu bolest, koju je najbolje zbrinuti hiruški, odnosno, da takvi pacijenti dobiju bajpas. Poslednja trećina su pacijenti koji imaju uredan koronarografski nalaz, i za koje znamo kako ćemo ih dalje tretirati – kaže Blagojević.
Od pomenutih 225 pacijenata koji su do sada zbrinuti u angio-sali, kod 75 pacijenata postojala je potreba za ugradnjom stenta.
– Pacijenti kod kojih je otkrivena trosudovna koronarna bolest ili neki problem sa srčanim zaliskom, prezentovani su kardiohiruškom konzilijumu UKC Srpske i oni su, kao hitni ili kao elektivni, dobili termine za operacije srca ili u UKC ili u Institutu za kardiovaskularne bolesti Sremska Kamenica. Oni su već operisani i dolaze na prve kontrole – ističe Blagojević.
Kako kaže, u angio-salu dolaze i pacijenti praktično sa ulice i, narodski rečeno, iz punog zdravlja, a riječ je o ljudima sa akutnim srčanim udarom.
– Do sada smo imali dvadesetak takvih pacijenata. Riječ je o mlađim ljudima koji su, ili nisu, imali simptoma, ili su te simptome minimizirali, pa su, nažalost, dobili srčani udar. Oni u angio-salu dolaze kroz naš Urgentni centar, gdje inicijalno budu zbrinuti i odmah budu prebačeni ovdje. Uradimo im koronarografiju i nađemo ili skroz zatvorenu koronarnu arteriju ili arteriju koja je zatvorena 90-99 odsto, nakon čega im plasiramo stent. Spasimo im život, a spasimo i taj plemeniti srčani mišić, tako da ti pacijenti izađu iz bolnice bez invaliditeta i mogu da nastave sa svojim normalnim životom – objašnjava Blagojević.
Među pacijentima je, ipak, najviše onih koji su se već liječili.
– Obrađeni su, urađeni su im UZV srca i test opterećenja, a koronarografija im je predložena zbog patoloških nalaza tih testova. To su uglavnom stabilni pacijenti i oni mogu da sačekaju na koronarnu angiografiju. Naime, mi imamo kardiološki konzilij, gdje pregledamo dokumentaciju i, u skladu sa stepenom hitnosti, odnosno ozbiljnosti njihovog stanja, određujemo termin za koronarografiju – objašnjava Blagojević.
Kako bi se smanjio rizik od koronarne bolesti, dr Blagojević naglašava da, prije svega, moramo biti odgovorni prema sebi i prema svome zdravlju.
– Ako imamo opterećenu porodičnu anamnezu, to nas, nažalost, stavlja u rizik da u nekoj ranijoj životnoj dobi dobijemo neki neželjeni kardiovaskularni incident. To je, međutim, faktor rizika na koji mi ne možemo da utičemo. Jednostavno, s tim smo se rodili. Ali, možemo da utičemo na promjenjive faktore rizika. Znači, ne treba da pušimo, treba da imamo redovnu fizičku aktivnost, da se redovno kontrolišemo, da vrijednosti masnoća i šećera budu u referentnim granicama ili pod kontrolom, uz adekvatnu terapiju – savjetuje Blagojević.
Upozorava da, ako nismo odgovorni prema sebi i prema svom zdravlju, a imamo i opterećenu porodičnu anamnezu, to nas automatski stavlja u kategoriju visokog ili vrlo visokog rizika od neželjenog kardiovaskularnog incidenta.
– Svaki simptom, pa i najmanji, poput probadanja u prsima, bola, stezanja, gušenja, ubrzanog zamaranja, treba da bude signal da se javimo na neki preventivni internistički ili kardiološki pregled. Ili bar svom porodičnom ljekaru koji će napraviti EKG zapis, uraditi osnovne laboratorijske nalaze, provjeriti šećer i masnoće u krvi, izmjeriti krvni pritisak. Ako je sve u redu, a simptomi su i dalje prisutni, treba uraditi neki detaljniji kardiološki pregled sa UZV srca i testom opterećenja, kako bi se eliminisao i trun sumnje da postoji koronarna bolest – poručuje Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu