Kako se precizira u saopštenju Savjeta EU, kojim do kraja godine predsjedava Španija, ovaj savjet i EP postigli su dogovor o suštinskim političkim elementima pet ključnih propisa “koji ce temeljno revidirati pravni okvir EU o azilu i migracijama”.
Pet zakona EU o kojima su se usaglasili EP i Savjet EU odnose se na sve faze upravljanja azilom i migracijama, počevši od skrininga neregularnih migranata kada stignu u EU, uzimanja biometrijskih podataka, procedura za podnošenje i riješavanje zahtjeva za azil.
Oni se odnose i na pravila o utvrđivanju koja je država članica odgovorna za riješavanje zahtjeva za azil, na saradnju i solidarnost među državama članicama i način postupanja u kriznim situacijama, uključujući slučajeve instrumentalizacije migranata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je na društvenoj mreži Iks (Tviter) postizanje “istorijskog dogovora” o Paktu o migracijama i azilu.
Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska Gomes rekao je da EU ispunjava svoje obećanje da ce poboljšati sistem azila i migracija. Građani širom EU žele da se njihove vlade nose sa izazovom migracija i danas je veliki korak u tom pravcu. Ova reforma je ključni dio slagalice – naveo je on i poručio da je EU i dalje posvećena suočavanju sa osnovnim uzrocima migracije, saradnji sa zemljama porijekla i tranzita i bavljenju “pošastima krijumčarenja migranata”.
Kako se navodi u saopštenju Savjeta EU, kada nova pravila budu usvojena ona će učiniti evropski sistem azila efikasnijim i povećaće solidarnost među državama članicama time što će omogućiti da se olakša teret državama članicama u koje stiže većina migranata.
Koja su nova pravila?
Prema novim pravilima, država koja ne prima izbeglice treba da plati 20.000 evra za svaku osobu koju ne primi, i to po kvoti utvrđenoj s obzirom na broj stanovnika.
Uvodi se i brza procedura provjere prava na azil na spoljnim granicama EU. U ovim brzim procedurama za najviše 12 nedjelja trebalo bi da se utvrdi čiji je zahtjev za azil očigledno neosnovan jer dolazi iz relativno bezbjedne zemlje.
Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, biti brzo vraćeni u matičnu zemlju ili u treću zemlju. Da li je treća zemlja pogodna odlučiće zemlje na spoljnim granicama EU, na primjer Grčka i Italija. Više ne postoji zajednička lista sigurnih zemalja. Porodice sa djecom i maloljetnici bez pratnje će biti predmet brzih procedura na granici.
Za proceduru na granici sada moraju da se naprave nova, gotovo zatvorena skloništa u zemljama na spoljnim granicama EU, na primjer u Grčkoj i Italiji. Švedsko predsjedništvo je prvobitno predložilo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju je dostignuta trećina od toga, odnosno 40.000 mjesta. Shodno tome, smanjen je i broj izbjeglica koje druge članice EU moraju da prihvate u sklopu preseljenja izbjeglica iz kampova u Italiji ili Grčkoj. Sve ostale članice EU bi morale da uplate određeni iznos u evropski fond koji finansira zaštitu granica i druge poslove u okviru spriječavanja migracija.
Izbjeglice iz Sirije i Avganistana neće biti obuhvaćene procedurama na granicama, jer im je procenat priznavanja prava na azil oko 50 odsto. Za ove ljude će važiti „normalne“ procedure. To znači da će biti registrovani u Grčkoj ili Italiji i da će potom produžiti put, najčešće prema Njemačkoj. Ova „sekundarna migracija“, koja zapravo nije dozvoljena po zakonu EU, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima.
“Ovo je mračan dan za EU”
Reagujući na politički dogovor EU o migraciji i azilu, grupa ljevice u Evropskom parlamentu je rekla:
– Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt pojedinca na pravo na azil u Evropi. Ovo je najznačajniji napad na azil i migracijska prava od osnivanja EU.
Organizacije za ljudska prava upozorile su na implikacije sporazuma za migrante i tražioce azila.
– Konačni dogovor implicira krajnje razočaravajuće ishode u cjelini. Njegov glavni efekat će biti povećanje patnje na granicama i otežavanje traženja sigurnosti – rekla je Olivija Sundberg Diez, zagovornica EU za migracije i azil Amnesti internešenela.
Više od 50 neprofitnih organizacija upozorilo je u otvorenom pismu da će pakt o migraciji omogućiti zemljama da proizvoljno pritvaraju djecu i premještaju migrante i da dovede do povećanog ranog profilisanja.
Reakcije drugih zemalja
Holandski premijer Mark Rute pozdravio je sporazum kao „veliki korak naprijed”.
– Ovaj sporazum će nam dati veću kontrolu nad migracijama, na primjer kroz bolje i brže procedure za azil na spoljnim granicama EU – rekao je Rute, prenosi Blic.
– Nova pravila će nam omogućiti da povratimo kontrolu nad našim spoljnim granicama i smanjimo migracioni pritisak prema EU. Bili smo konstruktivna i ujedinjujuća snaga tokom pregovora – rekao je švedski poslanik desnog centra Tomas Tobe, glavni pregovarač parlamenta o jednom od migracionih dosijea.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu