Ovaj prirodni fenomen, koji ljeti izgleda kao da je iz bajke izašao, iz godine u godinu privlači sve više zaljubljenika u prirodu, one koji vole savršene fotografije prirode i turista željnih autentičnog doživljaja.
Možda će neke iznenaditi, možda i ne, ali popularni magazin TimeOut Janjske otoke uvrstio je na listu, među ukupno 44 mjesta, najljepših destinacija svijeta. Tako se ovo jedinstveno mjesto, našlo rame uz rame sa nekim od poznatih i predivinih destinacija svijeta.
Kao što su Komodo nacionalni park u Indoneziji, Viktorijini vodopadi u Africi, američke Crvene stijene, hrvatske Plitvice, Kotorski zaliv u Crnoj Gori, Tri vejl rok na Tajlandu, nestvarni italijanski gradić Puglia, aregntinski glečer Perito Moreno… Janjske otoke našle su se na listi i sa nestvarnim predjelima iz Butana, planinskom prolazu u Vijetnamu, čarobnim jezerima Finske, ali i mjestima iz Mađarske, Irske, Bolivije, Škotske, Kine, Meksika…
A ovako je putopisac magazine TimOut doživio Janjske otoke.
-Svijet počinje da se hvata za mnoga bosanskohercegovačka čuda, ali spokoj Janjskih otoka je na sasvim drugom nivou. Smještene 6 milja južno od Šipova (185 milja zapadno od Sarajeva), Janjske otoke su mreža ostrva povezanih drvenim mostovima, sa kristalno čistom vodom, neodoljivim zelenilom, slatkim kolibama i nekoliko mirnih vodopada. Obližnja Prašuma Janj je pod zaštitom UNESCO i njen spektakularni biodiverzitet su trešnja na vrhu – navedeno je u opisu. I dodaju važan savjet “javni prevoz nije najefikasniji, pa iznajmite automobil ili bicikl i uljepšajte dan prenoćištem organizovanim preko turističke kancelarije Šipova”.
I ako dolazite u ovaj dio zemlje, dajte šansu Janjskim otokama.
Šta čini Janjske otoke jedinstvenim?
Janj je rijeka koja izvire nedaleko od Šipova i već nakon nekoliko kilometara svog toka stvara pravi mali raj – mrežu otočića, slapova i brzaka koji ostavljaju bez daha. Ovi vodeni mozaici, nastali djelovanjem krečnjačkog tla i bogate vegetacije, prirodno su formirani i djeluju gotovo nestvarno, kao da se priroda poigrala kistom i bojama. Na ovom mjestu harmonično se spaja voda, kamen i zelenilo.
Kada je ekipa Srpskainfo prije neki dana posjetila Janjske otoke, gužve nije bilo, Jer, sezona je tek pred vratima. One koje smo sreli, došli su prvi put. I nisu krili oduševljenje.
-Kakav skriveni dragulj. Nisam mogla da vjerujem da ovako nešto postoji kod nas. Kakav mir, uprkos što voda pravi popriličnu buku – kaže Sanja iz Prijedora koja je za Janjske otoke čula odavno, a od prošle godine na društvenim mrežama stalno gleda fotografije ovog mjesta.
Za mnoge lokalce ovo mjesto je ponos. Pričaju kako Šipovo tokom ljeta zbog Janjskih otoka postane prava turistička destinacija, da se vikendima ovim mjestom ne može proći. Njihova preporuka je da se u posjetu dođe od maja do septembra, kada vegetacija pokazuje svu svoju raskoš.
Druga strana priče
I dok svijet ima priliku da čuje za Janjske otoke, da dobiju besplatnu promociju i privuku još više turista, mještani Šipova ističu kako ovdje nije baš sve sjajno.
-Janjske otoke su predivan biser prirode, ali treba napomeniti da nije sve baš tako sjajno kako je predstavljeno u TimeOut-u. Najveći problem predstavlja što je, većina, ako ne i cijelo selo, odnosno pristup rijeci privatizovan i zakrčen divljim objektima, najčešće ugostiteljskim. Pa sve otpadne vode otiču direktno u rijeku Janj, jer ne postoji kanalizacija ili sistem septičkih jama. Šteta je što opština, odnosno država nisu ništa uradili po pitanju toga da zaštite i sačuvaju ovakav prirodni potencijal, za koji sigurno ne možemo reći da je netaknuta priroda, sve je izbetonirano i zagrađeno – kaže za Srpskainfo jedan Šipovljanin i dodaje kako zbog toga i ne voli baš da ode na ovo mjesto.
-Svi mi kad odemo negdje u Švajcarsku, Njemačku ili u Holandiju na selo se divimo kravama, prirodi, lalama, a isto sve to imamo u svom dvorištu, samo zbog pohlepe pojedinaca takvi biseri ne dolaze do izražaja sve dok neki svjetski časopisi poput TimeOut-a ne uvrste na neku svoju listu. Što za par godina, ako nastavimo sa ovom politikom, već neće biti slučaj jer će divljom gradnjom, izgradnjom mini hidrolektrana, od predivne prirode ostati samo slike, sjećanja i ono ‘šta bi bilo da smo radili drugačije’ – kaže on.
Njegovo mišljenje dijeli i Draženko Prole iz Inicijativnog odbora “Ne damo Plivu i Janj”.
-Šipovo je primjer kako vam Bog i priroda nešto lijepo podare, a ljudi svojom pohlepom i nestručnošću upropaste. Janjske otoke su prije 20 godina izgledale daleko ljepše, prvenstevno jer je bilo manje objekata. Nemamo mi ništa protiv objekata, vikendica, restorana, ali način na koji su građeni, ta vrsta arhitekture ne priliči takvom prirodnom biseru. Trebalo je u ranijem periodu više voditi računa, jer da se vodilo računa o materijalima, to bi danas izgledalo daleko ljepše i prirodnije. Bojim se da su Janjske otoke jednim dijelom trajno upropaštene – kaže on za Srpskainfo i dodaje kako je veći neprijatelj izgradnja mini hidroelektrane na Plivi.
Kada se pročulo da je planiranja izgradnja, bila je organizovana i peticija onih koji su bili protiv. Njemu je vlast, ističe, spočitavala što je politički angažovan, jer je odbornik, a opstruisano je potpisivanje peticije.
-U međuvremena je izdata ekološka dozvola, iako je do ministarstva stiglo preko 15 primjedbi. Logično je da poslije ovoga slijedi građevinska. Mi smo se onda dogovorili da ćemo predati tužbu sudu u Banjaluci. Taj upravni spor ne odlaže ništa, ali je bar nešto – kaže Prole. Objašnjava da je hidroelektrana planirana na Plivi, na potezu koje je bilo dio zaštićenog područja Pliva, Janj, Janjske otoke i Prašuma Janj, te da je Vlada Srpske taj dio izuzela iz zaštićenog područja.
-Mislim da je 2024. godina bila vrhunac turističke ekspanzije. U Šipovu se nije mogao naći krevet u junu, julu, avgustu. Ko će doći da gleda hidroelektranu? Njenom izgradnjom podići će se vodeni prag, to će ugroziti pristupne puteve, okolne parcele, biljni i životinjski svijet, klimu. Ako ne spriječimo izgradnju, Šipovo neće biti ono što je bilo – ističe Prole.
Prema njegovim riječima, jedna hidrolektrana već postoji na rijeci Plivi i opštini Šipovo plaća minornu koncesionu naknadu od koje “može da se asfaltira 100 metara puta”.
-Za ovu hidrolelektranu koja već postoji niko ne zna njenu pravu snagu, a ne znamo ni ko je vlasnik – govori on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu